Vlada Kosova nastaviće svoju posvećenost uspostavljanju reda i zakona na sjeveru zemlje. Vjeruje se da je pomoć u tome i dijalog Prištine i Beograda koji se odvija u Briselu uz posredstvo EU.

Poseban prioritet je dat uspostavljanju reda na carinskim prelazima sa Srbijom na sjeveru zemlje, iako su putevi koji vode prema njima i dalje nesigurni kada je u pitanju transport robe i to zbog barikada i blokade magistralnih puteva od strane lokalnih Srba.

Zamjenica premijera, istovremeno i ministrica za trgovinu, Mimoza Kusari-Lila, ističe da se Vlada ponaša u skladu sa postignutim sporazumima u dijalogu sa Beogradom.

Kada je trgovina u pitanju, ona navodi da je na snazi pun recirpocitet, dok što se tiče ostalih oblasti, Kusari-Lila kaže da Kosovo ne može da imitira Srbiju, pošto je zvanična Priština posvećena sprovođenju odluka i akata u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima.

“Što se tiče reciprociteta u oblasti ekonomije i politike uopšte, moram da naglasim da Kosovo vodi politiku koja je proevropska, a koja za cilj ima avansirane vrijednosti. Mi ne možemo raditi sve ono što radi Srbija zato što često njene akcije nisu u skladu sa evropskim vrijednostima“, kazala je ona.

Napori kako bi se na sjeveru uspostavio normalan život, po riječima domaćih ali i međunarodnih zvaničnika, treba biti praćeno gašenjem srpskih paralelnih struktura koje podržava Beograd.

Pasivnost Vlade Kosova

Ali, samo posvećenost Vlade za ukidanje ovih struktura na sjeveru, ne može ubjediti kosovsku opoziciju da će se to zapravo i desiti.

Zastupnik Samoopredeljenja Glauk Konjufca smatra da će pasivnost Vlade Kosova uticati na to da međunarodna zajednica izađe sa jednim, kako je rekao, bolnim prijedlogom, koji može biti i u vezi pronalaska jednog kompromisa za sjever.

“Ukoliko bi imali vladu koja bi bila ofanzivna, koja bi blokirala robu iz Srbije i primjenila pune političke, ekonomske i trgovinske recipročne mjere sa Srbijom, onda mislim da ne bi bilo ni glasova iz međunarodne zajednice, koji inače navode da postoji potreba za jedan kompromis za sjever Kosova, za neki specijalni status, ili za neki Ahtisari plus za sjever Kosova“, ističe Konjufca.

Državni sekretar u ministarstvu Vlade Srbije za Kosovo Oliver Ivanović, pak, kaže da što se sjevera i srpskih institucija u tom dijelu tiče, postoji prostor za razgovore u periodu koji je pred nama, ali dodaje da je to pitanje koje se treba rješiti ipak na nekom višem nivou.

“Kompromis je svako uvijek moguć, ali je pitanje na kojoj je poziciji. Važno je da pregovori teku i da se na tu temu dogovora. Ali ja ne mislim da će to biti u formatu Borko Stefanović – Edita Tahiri, jer je to preozbiljno pitanje za pojedinca“, kazao je on.

Inače, o bezbjednosnom stanju na sjeveru Kosova brinu snage NATO-a, odnosno KFOR. A u nedostatku kosovskih institucija, u tom dijelu djeluju one srpske, koje građanima obećavaju da neće dozvoliti uspostavljanje vlasti Republike Kosova na sjeveru zemlje, gdje je većina srpsko stanovništvo.

Radio Slobodna Evropa