Iako je prijedlog o uvođenju recipročnih mjera u razmjeni sa Srbijom u srijedu izglasan u Skupštini Kosova, zvaničnici ove zemlje ističu da su ove mjere već na snazi, te da je potrebno objašnjenje ukoliko se nešto dodatno zahtjeva.
Iz Kosovske alijanse za biznis kažu da, kada je kretanje robe u pitanju, ne postoji problem oko priznavanja carinskog pečata, već je problem u nepriznavanju kosovskih putnih dokumenata.
Bez obzira što je prijedlog o poduzimanju recipročnih mjera u razmjeni roba sa Srbijom usvojen u Skupštini Kosova u srijedu, zvaničnici u Prištini ističu da se ova odluka neće moći provesti jednostavno zato što odluka o recipročnosti razmjene sa Srbijom, bar što se tiče trgovine, već postoji i ona se primjenjuje.
To je za RSE potvrdila zamjenica premijera i ministarka za trgovinu Mimoza Kusari Lila, ističući da ostaje na onima koji su inicirali i izglasali ovaj prijedlog da objasne koje su to mjere koje se trebaju realizovati.
“Srbija je priznala pečat Carine Kosova, a Kosovo je na to reagovalo tako što je uklonilo recipročne mjere, tako da mi već imamo jedan recipročan odnos sa Srbijom što se tiče carinskog pečata. Ako se traži blokada ili zatvaranje granice, to podrazumjeva nešto drugo. Ali, ako se kaže da se traže recipročne mjere sa Srbijom što se trgovine tiče, mi već sprovodimo takve mjere, zbog recipročnog priznanja pečata”, kazala je Kusari Lila.
Problematično kretanje ljudi, ne robe
Inicijator ovog prijedloga bio je opozicioni pokret Samooredeljenje.
Zahtjevi Samopredjeljenja su da Vlada Kosova preduzme političke, ekonomske i trgovinske recipročne mjere prema Srbiji, da Ministarstvo trgovine pospeši i predvodi saradnju sa domaćim proizvođačima i trgovinskim preduzećima kako bi se proizvodi iz Srbije zamjenili drugim proizvodima, te da vlada ojača sve državne mehanizme kako bi se sprovele recipročne mjere sa Srbijom.
Ali i predstavnici zajednice za biznis kažu da zahtjevi o recipročnim mjerama nisu dovoljno razjašnjeni u prijedlogu.
Agim Shahini iz Kosovske alijanse za biznis navodi da je cilj ovog prijedloga dobit domaće proizvodnje, ali ističe da je inicijatori ovog dokumenta trebalo bolje da objasne probleme oko nepriznavanja putnih dokumenata građana Kosova.
“Mi nemamo problem sa kretanjem robe, već imamo problem kada je u pitanju sloboda kretanja ljudi, zato što se ne priznaju naši dokumenti, pašosi, osiguranja i registarske tablice,“ ističe Shahini.
Za prijedlog je inače glasalo 44 poslanika, 33 ih je bilo protiv, a 2 uzdržana. Ovo je, naime, bio jedan od retkih slučajeva da prijedlog opozicije uspje da dobije većinu glasova u Skupštini.
Inače, na osnovu Ustava Kosova, odluke Skupštine sprovodi Vlada koju direktno bira i nadgleda sama Skupština.
Srbija je krajem 2008. godine blokirala uvoz robe sa Kosova, kao i njeno tranzitno kretanje, zbog zamjene UNMIK-ovih pečata sa pečatom Republike Kosova.
Jula ove godine, Vlada Kosova je donela odluku o uvođenju recipročnih mjera na proizvode iz Srbije. Međutim, ta odluka je prestala da važi 16. septembra, pošto su se Kosovo i Srbija dogovorile u Briselu o slobodnoj trgivini i o recipročnom priznavanju carinskih pečata.
Radio Slobodna Evropa
