Kako u Albaniji, tako se i na Kosovu brojnim koncertima u ponedjeljak obilježio 28. novembar, Dan albanske zastave. Dok većina građana na Kosovu smatra 28. novembar i svojim praznikom, pitanje kosovskog identiteta počelo je da izaziva mnoge debate i polemike na Kosovu.
Pitanje postojanja kosovskog identiteta posljednjih godina postalo je tema često napetih debata među političkih krugovima, publicistima i naučnicima. Većina njih tvrdi da kosovski identitet postoji, ali nemaju isti pristup ovom pojmu. Neki to vide kao regionalni identitet, ali i državni.
Publicista Halil Matoshi kaže da kosovski identitet u prvom redu predstavlja geografski identitet jedne teritorije gdje živi jedan narod, a zatim i jedan historijski identitet. Prema njegovom riječima, nakon '90-tih godina, kosovski identitet je predstavljao i nacionalni identitet.
2008. godine, ovaj geografski, politički i historijski entitet je prerastao u nešto veće, a to je jedan pravno-ustavni identitet, što predstavlja naciju, tvrdi Matoshi.
"To je nacija koja je proizašla iz konflikta, a koja je podržana zakonom. Što znači, svi ljudi koji podržavaju zakone Kosova, koji proizilaze iz Ustava Kosova, mogu se slobodno zvati kosovskom nacijom, koja, objektivno gledano, sa jednom većinom Albanaca, ali i sa drugim zajednicama ukoliko samovoljno poštuju državu i Ustav Kosova, možemo reći da se pridružuju većinskoj albanskoj zajednici u stvaranju nacije“, kaže Matoshi.
Drançolli: Identitet se ne gradi preko noći
Međutim, Glauk Konjufca, poslanik Skupštine Kosova iz redova pokreta Samoopredeljenje, ne slaže se sa mišljenjem Matoshija. Po njemu, kosovski identitet je tema koja je proizašla na veštački način nakon proglašenja nezavisnosti Kosova u februaru 2008. godine.
Konjufca naglašava da preko 90 posto stanovnika Kosova čine Albanci, te da je i zbog te većine došlo do proglašenja nezavisnosti Kosova, koja je i dalje pod nadzorom međunarodne zajednice. Ali, po njemu, ovo će se promjeniti u budućnosti.
"Kada se bude uspostavio pun suverenitet, onda trebamo da upitamo narod Kosova i Albanije kakav politički prostor žele da imaju. Na osnovu nekih informacija i anketa koje sam video, mislim da polovina albanske nacije, što znači 60 do 70 posto, određeno je za jednu zajednicu zajedničkih politika između Kosova i Albanije. Ovo predstavlja zajedničku volju Albanaca. Ovo ne samo da znači da smo jedna nacija po etničnosti, već smo jedna nacija i na osnovu zajedničkih djelovanja“, kazao je Konjufca.
Historičar Jahja Drançolli kaže da nakon proglašenja nezavisnosti Kosova primjećuju se napori da se stvori jedan kosovski identitet, bazirajući se na formiranju države.
Ali po njemu, nacionalni identiteti se ne grade tokom noći, a budućnost će pokazati koliko će uspješna biti ideja o kosovskom nacionalnom identitetu. Sad za sad, po njemu, postoje dosta činjenica koje ne podržavaju ovu ideju.
"Sama proslava velikih događaja, kao što je 28. novembar, uvjerljivo govori o tome. Zatim i simboli, zastave i sve ostalo što viđamo svakim danom, dominiraju u tome da Kosovari, narod Kosova aludiraju na albanski identitet. Vidi se da se zastava Kosova takoreći nalazi u senci nacionalne zastave“, kaže Drançolli.
Radio Slobodna Evropa
