Bajram Asslani sa Kosova nalazi se na listi FBI pod optužbom da je saradnik grupe koja je planirala pokretanje nasilnog džihada. Vlasti na Kosovu i EULEX odbili su prije godinu dana da izruče SAD-u Asslanija, koji je tada dao izjavu za RSE (26.11.2010.)
Na Kosovu nema rizika od radikalnih islamskih grupa, smatraju institucije bezbjednosti. U Islamskoj zajednici Kosova kažu da postoje radikalni elementi, ali smatraju da ne mogu ugroziti bezbjednost.
Oko 90 posto kosovskog stanovništva je islamske veroispovjesti, ali religija nije značajan faktor u javnom životu.
Na osnovu posljednjeg izveštaja o Međunarodnim vjerskim slobodama američkog State Departmenta, u toku proteklih godina na Kosovu je zabilježeno nekoliko nasilnih incidenata između različitih islamskih grupa, na šta je reagovala i Islamska zajednica Kosova. Ona je izrazila zabrinutost oko radikalnih islamskih grupa koje djeluju iz privatnih kuća i koje predvode lica van Kosova.
Međutim, nadležni bezbjednosnih organa navode da Kosovo nije izloženo riziku od ovih radikalnih islamskih grupa, niti od bilo kog drugog oblika terorizma.
Glasnogovornik Policije Kosova Baki Kelani navodi da ovakav zaključak proizilazi iz razmjene informacija sa ostalim bezbjednosnim institucijama, ali i sa Islamskom zajednicom Kosova.
“Kosovo nije direktno pod rizikom od terorističkih napada, ali Kosovo ne može biti imuno od rizika takvih napada koji postoje u svijetu. Na osnovu nekoliko procjena, pa i onih međunarodnih, narod Kosova se ne smatra narodom koji može biti uključen u terorističke slučajeve. Prema tome, ne postoji direktan rizik od takvih grupa“, kazao je za RSE Kelani.
Međutim, iako Kosovo do sada nije imalo problema sa terorizmom, Vlada Kosova ipak ima državnu strategiju protiv terorizma koja sadrži „ciljeve koji se odnose na vođenje efikasne politike protiv unutrašnjeg i spoljnog terorizma, i ima za cilj da pomaže gradnju i izvođenje politika kako bi jačala kapacitete protiv terorizma u svim nivoima vlade, hitne službe, preduzeća i zajednice kao cjeline“.
Politizacija vjere
Dok veliki broj ljudi vehabizam povezuje sa negativnim djelima, Ahmet Sadriu iz Islamske zajednice Kosova u razgovoru za RSE ističe da, kada je ovaj pokret u pitanju, u njegovom teorijskom aspektu ne postoje tendencije ka ekstremizmu, te da na primjer ukoliko neka ličnost koja pripada ovom pokretu poduzme terorističke akcije, to je njegova lična odgovornost.
Iako se na Kosovu govori o vehabizmu kao o pokretu ekstremista, on navodi da se više radi o politizaciji same vjere Islama. On međutim potvrđuje da su od završetka rata na Kosovu prisutni brojni elementi koji su došli sa strane, nepozvani.
“Tačno je da su različita društva sa zapada i istoka donela nove pojave kod nas, a što se tiče Islama, prisutni su novi načini obavljanja molitve koji se razlikuje od onog našeg tradicionalnog, zatim nov način odjevanja ili drugačiji izgled – ljudi sa kratkim pantalonama ili dugim bradama i slično“, navodi on.
Nedavno je i oko hiljadu građana protestovalo u Prištini sa zahtjevom da se ponovo razmotri Nacrt zakona o uvođenju vjeronauke u školama, da se otkloni zabrana nošenja marama, kao i da nadležni odrede lokaciju za izgradnju nove džamije u centru Prištine. Okupljeni su poručili i da neće dozvoliti da se Kosovo pretvori u zemlju ateista:
Ovaj protest nije podržala Islamska zajednica Kosova. Sadriu navodi da se zapravo radi o pokušajima da se sva ova pitanja ispolitizuju.
On ističe da je IZK stavila do znanja i kosovskim institucijama da na Kosovu postoje elementi, odnosno nepozvani i nekontrolisani gosti, koji uzrokuju nemire. On navodi da je među njima bilo i ljudi iz Albanije i Makedonije, ali naglašava da se radi o maloj grupi ljudi koja ne predstavlja rizik za bezbjednost Kosova.
Inače, jedan od učesnika tadašnjih protesta, Fuad Ramiqi je kazao da će se poduzeti ostali koraci ukoliko se ovi zahtjevi ne realizuju.
U razgovoru za RSE, Ramiqi međutim navodi da postoji samo jedna vrsta Islama koja je ista na cjelom svijetu. On je odbacio tvrdnje da su učesnici protesta u Prištini pripadali pokretu vehabija.
“Što se tiče tendencija da se tradicionalnom Islamu na Kosovu dodaju radikalni elementi, to su mišljenja pojedinaca ili ljudi koji nisu dovoljno upoznati sa Islamom i koji ne razumiju funkcionisanje jedne demokratske države koja garantuje osnovna prava i slobode“, navodi Ramiqi.
Radio Slobodna Evropa
