Uprkos visokoj cijeni kupovine fiskalnih kasa, firme plaćaju najmanje 200 eura godišnje, samo za jednu fiskalnu kasu kompanijama koje ih prodaju. Ovaj novac plaćaju na ime servisiranja, prvenstveno uslugama tehničke kontrole kase, jednogodišnjoj pretplati GPRS, garanciji kase, itd...
Vođe biznisa se žale da je cijena fiskalizacije koja se ne može priuštiti. Halim Haxhijaha, vlasnik kompanije "Haxhijaha" u Orhaovcu, rekao je za "Zëri" da samo za jednu fiskalnu kasu, usluge tehničke kontrole i servisiranje koštaju ga najmanje 58 eura, jednogodišnja pretplata GPRS, koja vrši prijenos podataka biznisa u Poreznu uprave na Kosova (PUK/ATK) je oko 50 eura, kontrola garancije kase 50 eura i neke druge usluge, odnosno oko 200 eura godišnje za održavanje kase.
"Ovi troškovi postaju nepodnošljivi za firme, ne samo za posao kojim se ja bavim. Takve pritužbe dolaze od gotovo svih firmi u Orahovcu", kaže on.
Haxhijaha dodaje da on ni na koji način ne izbjegava plaćanje poreznih obveza, te da je bio među prvim firmama koji se fiskalizirao, ali je protiv monopola na prodaju fiskalnih kasa, jer je to teret koji se stavlja firmama. Prema njegovim riječima, u drugim zemljama teret fiskalizacije se subvencionira od strane države, kroz izuzeće od PDV-a, dok na Kosovu se to ne događa.
"Ponavljam da sve firme imaju iste pritužbe, pošto su cijene održavanja kasa veoma visoke i monopol u ovom sektoru je veoma skup", izjavio je on.
Čak i Herolind Krasniqi, vlasnik apoteke "Lindi Pharm" u Lipljanu, kaže da isplata oko 200 eura na ime servisa fiskalnih kasa je veoma velika za biznise, jer prema njegovim riječima samo fiskalizacija apoteke ga je koštala oko 1300 eura.
"Vrlo brzo sam uradio servisiranje fiskalnih kasa. Posljednjih dana sam čuo puno žalbi i to zabrinjava mnogo firme", rekao je on.
S druge strane Berat Rukiqi, generalni sekretar Privredne komore Kosova je rekao da kada je počela fiskalizacija biznisa u zemlji bilo je zabrinutosti zbog visokih cijena kasa. Ove zabrinutosti, prema njegovim riječima još su prisutne kod poslovnih ljudi.
"Ove zabrinutosti poslovnih ljudi stalno se javljaju kod relevantnih institucija u zemlji", rekao je Rukuqi. Kako je izjavio, bilo koji dodatni troškovi za posao, aludirajući na servisiranje kasa, je težak teret za pomenute, jer Vlada bi trebala subvencionirati održavanje kasa.
Rukiqi je kritikovao i kompanije ovlašćene za prodaju i servisiranje fiskalnih kasa na Kosovu.
"Firme koje su dio ponude fiskalnih kasa na tržištu trebalo bi biti konkurentnije, kako bi osigurale svoje pozicije na tržištu", rekao je Rukiqi.
Generalni sekretar Privredne Komore, Berat Rukiqi, rekao je da je trend opremanja preduzeća s fiskalnim kasama bio zadovoljavajući u početku, ali sada postoji kašnjenje u tom pravcu, gdje mnoge firme još uvijek nemaju fiskalne kase.
Povodom ovog pitanja list "Zëri" je u nedjelju pokušao kontaktirati lidere komapnije "Gekos" koja je bila prva firma koja je započela sa prodajom fiskalnih kasa, ali oni se nisu uopšte javljali na telefon.
Driton Shuki iz "Gekos-a" se prvi put javio ali kada je čuo o čemu se radi nije se više javljao.
Inače, u ATK su objavili da od početka procesa fiskalizacije do sada na Kosovu je fiskalizirano 13 hiljada biznisa, dok ih je na Kosovu 50 hiljada aktivnih biznisa.
