Sve se više govori o zajedničkom upravljanju granicama Kosova i Srbije, kao rješenje na situaciju na sjeveru Kosova. O tome bi se postigao sporazum između Prištine i Beograda tokom dijaloga u Briselu.
Međutim, predsjednik Skupštine, Jakup Krasniqi, ponovio je u utorak da kako bi došlo do zajedničkog upravljanja granicama između Kosova i Srbije, potrebno je najprije da se te granice međusobno priznaju i da se utvrde u Skupštinama dvije zemlje.
“To je bio slučaj i sa Makedonijom. Nakon određivanja granica sa ovom zemljom, došlo je do zajedničkog upravljanja tim granicama. Potrebno je da se i sa Srbijom utvrde granice u Skupštini Kosova, te da njih prizna Srbija, i nakon toga može doći do zajedničkog upravljanja. Mi jesmo za zajedničko upravljanje granicama, ali prije toga obe zemlje trebaju priznati te granice, i one se trebaju utvrditi u Skupštinama dvije zemlje”, naglasio je Krasniqi.
Zajedničko upravljanje granicama, što predstavlja jedan od evropskih principa, po riječima analitičara Shenolla Muharremija podrazumjeva upravljanje državnim granicama, ali u odnosima Kosova i Srbije činjenica da Srbija ne priznaje Kosovo kao državu i njene granice predstavlja smetnju.
Ograničenje ove granice administrativnom linijom od strane Srbije, ili pronalazak novih oblika u eventualnom sporazumu, predstavljalo bi kršenje Ustava Kosova, navodi on.
“Suštinski je važno da ova granica bude državna granica, a svaki drugi oblik je protiv Ustava. Dešavalo se da se zbog političke složenosti postigne sporazum koji nije operativan i koji se ne može sprovesti. Prema tome, sem toga što to treba da budu državne granice, potrebno je da se obezbjedi i sporazum koji je moguće sprovesti”, kazao je Muharremi.
Europski kriterijumi
On je dodao da je važno da se tako tretiraju sva četiri granična prelaza sa Srbijom, ne samo ona na Jarinju i Brnjaku.
U javnosti se već pominje da je na pomolu sporazum o zajedničkom upravljanju granicama između Kosova i Srbije, ali detalji još uvjek nisu poznati.
Predsjednik komisije za zakonodavstvo u Skupštini Kosova i poslanik Demokratskog saveza Kosova, Arben Gashi, navodi da kosovska pregovaračka ekipa treba da djeluje transparentno, dok ulogu Skupštine u ratifikaciji eventualnog sporazuma smatra neophodnom.
“Svaki sporazum koji je od političke važnosti za budućnost Kosova, svakako treba da prođe kroz Skupštinu, zato što su poslanici jedini predstavnici naroda koji brane njihove interese”, kazao je Gashi.
Kosovo sada već zajednički upravlja granicama sa Albanijom i Makedonijom. Analitičar Muharremi objašnjava šta sadrži jedan takav sporazum, a na osnovu evropskih kriterijuma.
“Radi se o tri stvari kada je u pitanju upravljanje granicama – prva je saradnja državnih agencija kao što su granična policija, carina, inspektorijat za ishranu i veterinarstvo; zatim u pitanju je integracija usluga, kako bi bilo mobilnosti u pogledu kretanja; a treća stvar je međunarodna saradnja, kao na primjer borba protiv organizovanog kriminala sa Interpolom i ostalim zemljama”, kazao je Muharremi.
Radio Slobodna Evropa
