Ono što se danas dešava na sjeveru Kosova rezultat je jedne politike koja i nije imala za cilj da riješi situaciju na sjeveru zemlje. Zbog ovoga, moguće je da se se situacija još više pogroša, što onda može imati uticaja i na region, ocjenjuju analitičari i stručnjaci za sigrunost.
Nezavisni analitičar Verena Knaus smatra da je status quo koji je na sjeveru instaliran 1999. godine, i koji je trajao kroz UNMIK administraciju, te i nakon proglašenja nezavisnosti i uspostavljanja misije EU – EULEX, doveo do krize koja je prisutna danas.
“Problem je taj što je stvoren prostor za jednu grupu ljudi na sjeveru Mitrovice koja diktira uslove bilo kakvih sporazuma. Ova grupa je kombinacija ljudi koji imaju ekonomski interes, a to su kriminalci, političari, i po mom mišljenju oni koji su i finansijskih podržani iz Beograda. U sjevernom dijelu postoji demokratski deficit, deficit vladavine prava – ovo je cijena koju plaćamo zato što smo se 11 godina plašili da djelujemo, što smo okretali glavu, tako što nismo identifikovali gdje leže problemi. Problem nije u vezi međuetničkih pitanja, već je problem kombinacija ekonomskih interesa, uključujući i politiku“, navodi Knaus.
Ovaj status quo se donekle i promjenio u julu ove godine kada je kosovska Vlada odlučila da povrati kontrolu na graničnim prelazima na sjeveru, i to slanjem kosovskih policajaca i carinika na ovim prelazima.
Tome su usprotivili Srbi koji čine većinsko stanovništvo. U znak protesta, oni već nedjeljama drže sjever pod blokadom, blokirajući glavne magistralne puteve, a služeći se alternativnim.
Već viđena formula Srbije
I kosovski stručnjak za sigurnost Agim Musliu smatra da je problem sjevera taj što je godinama bio zanemaren. On međutim vjeruje da se svi događaji na sjeveru diktiraju iz Beograda i da od ovoga najviše dobija Srbija.
„Ovo je već viđena formula Beograda na Balkanu. Ova balvan revolucija viđena je u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu. Da nema pritiska od nasilja zvaničnom Beogradu bi trebalo još 10 godina da aplicira u EU", navodi Musliu.
Napeta situacija na sjeveru, zabarikadirani putevi i mogućnost eskalacije, mogu uticati i na stabilnost u regionu, navode stručnjaci.
Ramadan Qehaja, stručnjak za sigurnost, navodi da je bes među ljudima velik, dok se stanje na terenu ne mijenja.
“Ovo je najveći problem, a drugi problem je taj što od ovakvog nezadovoljstva možemo imati i ostale implikacije u regionu, može biti problema i u Preševskoj dolini, u Makedoniji a i u drugim mestima. Može doći do transnacionalnog trenja i na Kosovu, ukoliko ne bude bilo odlučnosti međunarodne zajednice, a prije svega NATO-a. To znači da stvari mogu izaći izvan kontrole”, navodi Qehaja.
Ono što se sada očekuje jeste nastavak tehničkog dijaloga između Prištine i Beograda koji je prekinut u septembru pošto je srpska strana sa Kosova zahtjevala da se pitanje stanja na sjeveru Kosova uključi u dijalog.
Takvoj političkoj temi su se međutim protivili i u Prištini i u Beogradu. Iz Brisela su nedavno kazali da sada postoji spremnost obje strane da se dijalog nastavi.
Radio Slobodna Evropa
