Britanski historičar Dominic Sandbrook predviđa da će 2018. godine jaka kriza uzrokovati rat u Evropi. Francuska će napasti Britaniju, ruski tenkovi će ući u Latviju, a njemačka vojska u Grčku...
Nakon izjava njemačke kancelarke Angele Merkel da bi propast eura mogla isprovocirati novi rat u Europi, Sandbrook tvrdi da je 'rat ionako pred vratima' te da će započeti 29. oktobra 2018. godine, piše Daily Mail.
Sandbrook predviđa kako će se u februaru 2012. godine protesti protiv mjera štednje u Grčkoj pretvoriti u ulični rat te da će mjesec dana kasnije Grčka objaviti kako se povlači iz eurozone. To će uzrokovati krah europskih burzi, a Njemci će, tvrdi, to iskoristiti za početak 'okupacije Grčke'.
U ljeto iste godine počinju problemi i u Italiji. Masovni protesti u velikim gradovima prerast će, tvrdi Sandbrook, u pravu pobunu naroda i Silvio Berlusconi će poslati vojsku da uspostavi red. No, kada prve bombe 'padnu' na banke u Rimu, Milanu i Torinu Berlusconi će zatražiti pomoć od Europe. Na njegov će se poziv odazvati tek Nicolas Sarkozy koji će italijanskom premijeru u pomoć poslati 15.000 francuskih vojnika.
U julu 2012. troje ljudi pogiba u eksploziji bombe u banci u Frankfurtu, a mjesec dana kasnije 15 ljudi bit će ubijeno u Dublinu. U septembru će u eksplozijama diljem Londona poginuti 36 osoba, predviđa Sandbrook.
Ni 2013. neće biti ništa bolja. Na posljednjem EU summitu u Bruxellesu, u martu 2013. godine, manji europski narodi opirat će se njemačkom zahtjevu da usvoje još rigoroznije mjere štednje. Napetost diljem Europe će rasti. Skinheadsi uzimaju stvar u svoje ruke u Madridu i Budimpešti pa stranci i imigranti postaju žrtve nasilja.
U proljeće 2014. godine u Španiji u krvavim protestima bit će ubijene 63 osobe, no javnost je više okupirana događanjima na istoku. Kriza u Latviji je dosegla vrhunac - nezaposlenost je veća od 35 posto, a kako je gotovo svaki treći stanovnik te zemlje po nacionalnosti Rus, ekonomska frustracija se uskoro pretvara u međunacionalni sukob.
Budući vladari istoka i azapada Nicolas Sarkozy i Vladimir Putin
12. avgusta 2015. godine, nakon nekoliko dana krvavih sukoba na ulicama Rige, ruska vojska prelazi granicu s Latvijom. 'Rusi su došli vratiti mir', reći će te 2015. Vladimir Putin u Latviji, no svojem će narodu reći 'pravo stanje stvari'. 'Europska kriza je prilika za Rusiju. Dani poniženja su za nama, naše carstvo će biti obnovljeno', obratio se Putin Rusima.
Europa i NATO se nisu baš 'pretrgli' od pomoći Latviji pa su ruske trupe šest mjeseci kasnije ušle u Estoniju, a u martu 2016. godine i u Litvu, Bjelorusiju i Moldaviju.
U ljeto te godine će Sarkozy, držeći sebe za 'reinkarnaciju Napoleona', izmijeniti Ustav Francuske kako bi po treći put zaredom mogao postati predsjednik.
'Kriza je nastala u Londonu', kazat će francuskoj televiziji u intervjuu u avgustu 2016. godine Sarkozy. Opštem ratu će, predviđa Sandbrook, prethoditi njegov govor u Vichyju pet dana prije Božića 2016. godine u kojem će poručiti da svi u EU moraju prihvatitit euro te da 'Britancima treba podsjetiti da im je mjesto u Europi pa makar i silom'.
Dodatno zaoštravanje odnosa između Francuske i Britanije dogodit će se nakon što u Belgiji izbije sukob između Valonaca i Flamanaca. Britanci u Belgiju šalju mirovne snage, no šalje ih i Sarkozy. Sukob Biritanaca i Francuza u Belgiji bio je uvod u rat i doveo do invazije Francuske na Veliku Britaniju 2018. godine.
Na strani Francuza bit će Španija i Italija, a financijski će ih pomagati i Nijemci i Rusi. Britanci ostaju sasvim sami jer ih napuštaju i Amerikanci. U Škotskoj se pak, 70 posto građana na referendumu izjašnjava za nezavisnost, a Prava IRA ponovno gotovo svakodnevno izvodi bombaške napade po Sjevernoj Irskoj.
'Vrijeme je da izbrišemo mrlju s Watelooa', kazao je Sarkozy i invazija na Britaniju, koja je 2017. godine zbog smanjenih sredstava imala tek 75.000 vojnika, započinje.
