Skupština Kosova je danas na zahtjev Pokreta "Samoopredjeljenje" raspravljala o sjeveru Kosova. Ova parlamentarna grupa je od premijera Hashima Thaçija zatražila odgovore o situaciji na sjeveru, ne samo od 25. jula, već još od 1999. godine.
Lideri ovog pokreta optužili su kosovskog premijera za stanje na sjeveru, ali Skupština nije prihvatila njihov prijedlog o angažovanju kosovskih institucija u uklanjanju barikada na sjeveru, te o prekidu dijaloga sa Beogradom i proglašavanju postignutih sporazuma Prištine i Beograda nevažećim.
Glauk Konjufca iz ovog pokreta zatražio je od kosovskog premijera da objasni da li je sjever ikada bio dio nekog posebnog sporazuma.
"Godine 1999. bilo je prvo fatalno povlačenje snaga OVK sa sjevera, i to na osnovu političke naredbe. Nakon toga, OVK je razoružana a onda i uništena. Nakon 12 godina, 16. jula, ponovo su se snage Policije Kosova povukle sa sjevera, i ovim dijelom zemlje ponovo vladaju parlelne strukture Beograda", naveo je Konjfuca.
U svim ovim slučajevima, naglasio je, Hashim Thaçi je bio premijer.
"Postavlja se pitanje: zašto se premijer Thaçi, sa svim ovim povlačenjima, ponaša kao da je sklopio sporazum sa nekim, jer izgleda da su sve akcije u vezi sa sjeverom improvizovane i kao da ne smeju da pređu određenu crvenu liniju. Ko je postavio ovu crvenu liniju i ko se skim dogovorio", upitao je Konjufca.
Thaçi je, međutim, odbacio takvu mogućnost, naglašavajući da je glavni krivac za nekontrolisanu situaciju na sjeveru, kao i za nedostatak vladavine prava, administracija UNMIK-a. Po njemu, ova administracija nije sprovela svoj mandat u uspostavljanju vladavine zakona, te je doprinela podjelama između Srba i ostalih zajednica na Kosovu.
On je naglasio da odluka Vlade od 25. jula predstavlja veliku prekretnicu, te je najavio da kraj paralelnih struktura - koje se, kako je kazao, kriju iza žena i djece koje na silu izlaze na barikade - nije daleko.
On je međutim zatražio razumjevanje i jedinstvo svih političara da bi se sačuvala, kako je kazao, teritorijalna cjelovitost zemlje.
"Ja danas ne želim da uperim prst na ikog kako bi okrivio ranije vlade koje nisu uradile ništa kako bi se promjenilo teško stanje na sjeveru zemlje. Ne želim da uradim tako nešto zato što mislim da je vrijeme da se ujedinimo kao nikada ranije, a u cilju očuvanja teritorijalne cjelovitosti i uspostavljnja vladavine zakona", kazao je Thaçi.
Na ovo je reagovao lider pokreta Samoopredeljenje, Albin Kurti.
“Jačanje jedinstva, jedinstvo za šta? Za povlačenje sa sjevera? Da se roba iz Srbije izvozi na Kosovo, za razgovore sa Srbijom, jedinstvo za prodaju bogastva Kosova? Naravno da ne! Mi smo za jedinstvo za dobrobit Kosova, a ne za loša djela Vlade“, kazao je Kurti.
Sa druge strane, poslanik Samostalne liberalne stranke Petar Miletić kazao je da je problem sjevera Kosova taj što je dugo bio skriven ispod tepiha, te da se on ne može rješiti bez učešća četiri faktora:
“To su međunarodna zajednica, Priština, Beograd i lokalno stanovništvo sa sjevera Kosova. Svi ovi faktori imaju svoje interese za koje tvrde da su legitimni. Prije nego što dođe do bilo kakvog političkog razgovora o sjeveru Kosova, neophodno je da se stanje na terenu koliko toliko normalizuje“, kazao je Miletić.
Prijedlog Samoopredeljenja u kojem se traži da se institucije Kosova same angažuju u uklanjanju barikada na sjeveru, da se prekinu razgovori sa Srbijom i da se postignute sporazume proglasi nevažećim, odbijen je od strane od strane većine poslanika Skupštine Kosova.
RSE
