Dodatna ovlašćenja srpskim opštinama, vrste autonomija za sjever u skladu sa kosovskim Ustavom, promjena kosovske politike u Beogradu i pokazivanje spremnosti Srbije da prizna nezavisnost Kosova pod određenim uslovima mogu dovesti do rješavanja kosovske krize, smatraju analitičari u Beogradu i Prištini.

Analitičar Međunarodne krizne grupe, Naim Rashiti, navodi da je trenutno teško da se dođe do nekog dijaloga putem kojeg bi se rješilo pitanje sjevera Kosova, ali naglašava da je i trenutna situacija na sjeveru veoma teška, sa velikim mogućnostima eskalacije.

“Pozicije su i dalje ekstremne. Srbija još uvijek ne odustaje od podjele Kosova, dok Priština stoji samo iza Ahtisarijevog plana. Građani na sjeveru su agresivni i ne podržavaju bilo kakav proces koji bi ih integrisao ili približio ustavnom sistemu Kosova. Dva glavna grada su daleko sa svojim stavovima, i zbog toga, rješenje situacije se može očekivati predstojećih godina, putem jednog direktnog dijaloga Prištine i Beograda“, navodi Rashiti.

Po njemu, modifikacija Ahtisarijevog plana je jedino rješenje za sever, ali izbacujući iz mogućnosti podjelu Kosova.

“Pod tim se podrazumjevaju dodatna ovlašćenja kako bi se stvorila jedna vrsta autonomije za sjever, u kojoj bi opštine, skupštine na sjeveru imale dodatne kompetencije, bile u direktnom kontaktu sa Beogradom, ali sve to unutar ustavnog reda... Važno je da se počne sa jednim takvim procesom, direktanim dijalogom, ili da komunikacija bude ostvarena putem međunarodnih institucija, a kako bi se pronašlo konačno rješenje. Ali, do toga će doći samo onda kada se Beograd odluči da se sjever integriše unutar suvereniteta Kosova. Beograd još uvijek ne daje znake da će prihvatiti tako nešto, tako da ostaje da međunarodna zajednica zatraži od Prištine da bude konstruktivna i  prihvati neke stvari kada je u pitanju modifikacija Ahtisarijevog plana, tako što će se pristati na dodatna ovlašćenja za sjever ili za opštine na sjeveru“, kaže Rashiti.

Pitanje celog Zapadnog Balkana

I Vladimir Pavićević sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu smatra da je trenutna situacija dobra prilika da se u Srbiji povede razgovor o tome da se promjeni politika prema Kosovu, a prvi korak u tom novom spoljnopolitičkom nastupu u odnosu na kosvosko pitanje je upućivanje signala da Srbija prihvata postojeće stanje stvari. Jedna promjena takve politike bi se ticala i pokazivanja spremnosti da Srbije da prizna nezavisnost Kosova ali pod određenim uslovima.

“Ja mislim da bi se tu mogao voditi razgovor o četiri stvari: jedno je da se obezbjede jasne garancije za manjinsko srpsko stanovništvo na Kosovu u cjelini, drugo je da se obezbjedi državljanstvo pripadnika srpskog naroda na Kosovu, treće je sloboda kretanja za Srbe koji žive na sjeveru Kosova i u enklavama, i posljednja stvar je pravno uređenje zaštite srpskih spomenika i kulture i slobodan pristup ovim lokalitetima“, navodi on.

Pavićević dodaje da bi izmjene u postojećim politikama sigurno izazvale nezadovoljstvo onih koji su dotaknuti takvim predlozima, ali racionalno govoreći, u pitanju je rješavanja problema koje se ne tiče samo Kosova i Srbije, već regije Zapadnog Balkana u cjelosti.

“Ako hoćemo da dođemo do nekog rješenja, neophodno je da se menjaju postojeći stavovi i pozicije. Ja mislim da bi iniciranje ovakve promjene donelo dobro svim stranama, a najveće dobro bi uživao čitav region“, zaključuje Pavićević.

Radio Slobodna Evropa