Otkako je Berlin Beogradu izvukao tepih ispod nogu porukom da srpske paralelne strukture na sjeveru Kosova moraju da se demontiraju, nastala je panika u redovima Borisa Tadića i svih predsjednikovih ljudi. Čitavu deceniju zamrznuti konflikt na sjeveru Kosova, koji je Beograd, čini se, namjeravao i dalje da održava u tom stanju hibarnacije čekajući neke povoljnije međunarodne vetrove, Angela Merkel je odmrzla bez mnogo diplomatskih anestetika.
Srpska vladajuća koalicija od tada kad god treba da kaže šta smjera sa Kosovom zvuči kao rašitimovani orkestar. Predsjednik Tadić je u prošloj predizbornoj kampanji obećao i Evropsku uniju i Kosovo, a tu floskulu ponovio je i na posljednjoj sesiji Ujedinjenih nacija – naime, da su Kosovo i put Srbije ka EU dva paralelna procesa koji ne utiču jedan na drugi. Usput je otkokeritao i sa idejom podjele Kosova, poručivši još jednom da je neprihvatljivo „namjetnuto rješenje u kojem jedna strana dobija sve...a druga ne dobija ništa“.
Lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković, čija partija je mlađi partner vladajuće koalicije, otvoreno, pak, zagovara prihvatanje plana „Ahtisari plus“, što podržava i opoziciona Liberalno-demokratska partija Čedomira Jovanovića, koja često pruža stratešku podršku Tadiću.
Čak je i Borislav Stefanović rekao da, iako Ahtisarijev plan nije prihvatljiv za Srbiju, ne isključuje mogućnost "da ta opcija bude prihvaćena kao osnova za razgovor ukoliko bi taj dokument pretrpeo značajnu doradu“.
Glavni Tadićev koalicioni partner i zamenik premijera Ivica Dačić, s druge strane, priznavši nedavno da Ustav koji Kosovo definiše kao dio Srbije, ne opšti više sa realnošću, javno je rekao da je za podjelu Kosova. Učinio je to i ovog puta u Banjaluci:
"Ja bih, naravno, voleo da Srbija može da ostvari ono što piše u našem ustavu, a to je da je Kosovo sastavni deo Srbije. Takođe, ne bih voleo i nikad ne bih mogao da prihvatim da će cijelo Kosovo biti nezavisno; mislim da su to dvije postavke koje neće biti moguće da budu realizovane. Dogovor mora da bude prihvatljiv i za Srbe i za Albance“, poručio je Dačić.
O podeli Kosova, odnosno, o vraćanju severa Kosova u prethodno agregatno stanje zamrznutnog konflikta Beograd sa glavnim međunarodnim adresama više ne može razgovarati. Umesto toga, Dušan Janjić smatra da Srbija sa međunarodnim partnerima može razgovara o sasvim drugom, vitalno važnom, pitanju.
"Ono o čemu bi Beograd mogao nezvanično da razgovara sa Vašingtonom i Briselom – ako uopšte ima neku novu ideju o tome kako misli da rješava problem srpske zajednice i sjevera Kosova – jesu mogući modaliteti autonomije za srpsku zajednicu na sjeveru. Sve osim podjele dobrodošla je tema za razgovore i u Vašingtonu i u Briselu. I u Moskvi“, kaže Janjić.
RSE
