Parlament Kosova potvrdio je zabranu vjerske nastave i nošenja vjerskih obilježja u školama. Kosovo je prema ustavu sekularno, ali grupe vjernika pokušavaju da vrate vjeru u državno obrazovanje. Protiv odobravanja uvođenja vjerske nastave u državnim školama 29. avgusta se izjasnila "tanka" većina poslanika - 64 od 120.
Prijedlog za povratak vjere u škole, odnosno izmjene zakona o obrazovanju podnijele su male stranke naklonjene religiji.
Ustavom Kosova proglašena je sekularna zemlja. U skladu sa tim odluka o zabrani hidžaba u školama na Kosovu donijeta je krajem 2009. godine.
Mišljenje javnosti o zabrani hidžaba je podjeljeno. Povodom zabrane na Kosovu je održano i više protesta - na jednom od većih, u junu 2010. godine, okupilo se oko 5.000 ljudi. Okupljanja su nastavljena i ove godine, pa je na nekoliko antivladinih protesta nekoliko stotina ljudi zatražilo ukidanje zabrane nošenja vela u školama.
Protivnici zabrane ukazuju na slučajeve mladih djevojaka kojima je bilo zabranjeno da idu u školu jer su odbile da skinu maramu, a i britanski BBC je izvještavao o jednom takvom slučaju.
Prema zvaničnom tumačenju kosovskih vlasti, zabrana proističe iz ustava kojim je proglašena odvojenost vjerskih bogomolja od države.
Međutim, kako je u jeku rasprave o tom pitanju prenosio BBC, dio javnosti smatra da je pravi motiv za zabranu bio da se Kosovo predstavi kao prozapadna zemlja koja poštuje evropske vrijednosti i da se time približi željenom priključenju EU. Zastupnici ove teze ukazuju na to da se u centru Prištine gradi velika katolička katedrala, dok u džamijama nema dovoljno mjesta za sve vjernike pa se oni mole i izvan džamija, na pločnicima.
Prema tadašnjoj reakciji ministarke spoljnih poslova Kosova Vlore Çitaku, riječ je o poštovanju tradicije, kao i o brizi za ravnopravnost polova.
"Marama na Kosovu nije dio našeg identiteta. To je prije znak potčinjenosti žena muškarcima nego izraz ličnog izbora", kazala je ona tada i ocjenila da djevojka koja nije punoljetna teško može donijeti svjestan izbor da nosi maramu.
Sedam tipova islamskih marama
U Evropskoj uniji islamski veo ili marama uglavnom je dozvoljen. Francuska i Belgija su jedine zemlje koje su uvele zabranu, ali i ona važi samo za tipove velova kojima je prekriveno lice, a zabrana se odnosi na sva javna mesta.
Prema objašnjenju BBC-ja, može se izdvojiti sedam tipova muslimanskih vjerskih marama.
Najzatvoreniji oblik je burka, koja pokriva i lice i tijelo, uključujući i oči, ispred kojih je mrežica da bi žene koje je nose mogle da vide.
Nikab je marama za lice, koja ne pokriva oči, a nosi se uz dodatnu maramu za glavu. Moguće je dodati i mrežicu za oči.
Pod hidžabom se podrazumijeva marama koja ostavlja otvoreno lice, ali je vrat pokriven. Hidžab se dosta nosi u zapadnim zemljama i nosi se u raznim bojama.
Al-amira se sastoji iz dva dijela - iz neke vrste kape pripijene uz glavu, preko koje se stavlja marama koja pokriva glavu i vrat.
Šajla je dugačka četvorougaona marama koja se dosta nosi u zemljama Persijskog zaliva. Ona se obavija oko glave i ramena, a može se i prikačiti. Vrat međutim nije u potpunosti pokriven.
Kimar pokriva glavu, vrat i ramena i proteže se niz leđa, a lice ostaje otkriveno.
Čador pokriva ne samo glavu nego i tijelo, pri čemu je lice otkriveno.
Background
Vjeronauka je izborni predmet u školama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i u Srbiji, dok u Crnoj Gori nije uvrštena u nastavni program.
Kosovo je proglasilo nezavisnost 2008. i ima oko 1,73 miliona stanovnika, od čega je više od 90% muslimani. Kosovo je do sada priznala 81 zemlja, među kojima su i 22 zemlje EU.
