Tokom narednih rundi dijaloga Prištine i Beograda očekuje se da će se doći do rješenja pitanja kosovskog carinskog pečata.

Ipak, bez obzira kako se dijalog bude odvijao, predstojeće runde razgovora mogu odrediti smjer različitih procesa na sjeveru, između kojih je i akcija Prištine da, sprovođenjem recipročnih trgovinskih mjera, preuzme kontrolu na prelazima 1 i 31.

Situacija na terenu će se promeniti ukoliko se dvije strane dogovore o carinskim pečatima, koji su i bili razlog akcije zvanične Prištine na sjeveru, kaže Krenar Gashi, direktor Instituta za politička istraživanja KIPRED.

“Ukoliko se postigne dogovor o carinskom pečatu i o slobodnoj trgovini robe između Kosova i Srbija, a na osnovu sporazuma CEFTE, onda će pasti maska pobunjenih Srba na sjeveru koji navodno blokiraju puteve zbog carinskih pitanja a ne zbog napora da destabilizuju situaciju na Kosovu, ili radi ostalih tendencija kao što je eventualna secesija ili otcepljenje sjevernog Kosova. U vrijeme kada se stabilizuje situacija, otkloniće se maska lokalnih Srba, lidera i članova paralelnih struktura koji su svih ovih 12 godina radili na destabilizaciji Kosova“, kaže Gashi za RSE.

Akcija zvanične Prištine 25. jula rezultovala je na proglašenjem dva prelaza na sjeveru zaštićenim vojnim zonama od strane KFOR-a, što onemogućava protok robe iz Srbije na Kosovo kroz ova dva prelaza.

Carinski prihodi veći za pet miliona eura

Kosovski zvaničnici kazali su da je samo tokom prve tri sedmice od sprovođenja recipročnih trgovinskih mjera, budžet carinskih prihoda veći za 5 miliona eura.

Analitičari su se složili da je odbijanje Beograda da prihvati kosovski pečat glavni razlog intervencije zvanične Prištine na sjeveru.

Leon Malazogu navodi da Priština sada ima veću kontrolu na sjeveru od kada je uvela carinski reciprocitet, ali on ne vjeruje da će eventualni sporazum o carinskom pečatu direktno uticati na političke procese na sjeveru.

“Sprovođenje bilo kakvog dogovora o carinama imaće efekta samo što se tiče carina i trgovine i ne mislim da će direktno uticati na Vladu Kosova u uspostavljanju više kontrole na sjeveru, ali, biće to simbolična poruka Srbima na sjeveru da je Beograd na jedan način digao ruke od sjevera, a na drugi da je, zbog evropske budućnosti spreman da žrtvuje Srbe na sjeveru, ili, bolje rečeno, da digne ruke od pokušaja da sjever Kosova integriše u Srbiju“, navodi Malazogu.

Analitičar Gashi mišljena je da sva ova situacija predstavlja veliki zaokret, ali ne i izbjegavanje rizika o podjeli.

“Sjever još uvjek nije spašen, ali ovo je veliki zaokret, zakasneo, ali nepohodnan. Ukoliko se ne nastavi sa ostalim aktivnostima, sa javnim politikama  i ekonomskim podsticajima, neće biti uspjeha“, kazao je on.

Radio Slobodna Evropa