Kosovski zvaničnici podjeljeni su pitanju nivoa saradnje i povjerenja sa EULEX-om nakon akcije koju je izvela Vlada Kosova kada je preuzela prelaze na sjeveru zemlje.
Dok jedni kažu da saradnja sa EULEX-om nikada nije bila dovedena u pitanje, drugi navode da još uvjek ne postoji potpuno povjerenje između EULEX-a i pojedinih ministarstava.
Odnos kosovskih institucija sa EULEX-om bili su vidno zaoštreni u proteklih nekoliko sedmica.
Nakon akcije Vlade Kosova u preuzimanju kontrole na graničnim prelazima na Jarinju i Brnjaku, premijer Kosova Hashim Thaçi kritikovao je EULEX zbog toga što je oklevao i odbio da podrži odluku kosovskih institucija u uspostavljanju reda i zakona.
U međuvremenu, EULEX je potvrdio da nije bio uključen u akciju Vlade, dok su zvaničnici EU kazali da je ta akcija izvedena bez konsultacije sa međunarodnom zajednicom, te da nije bila od koristi.
Ali, nekoliko dana poslije toga, šef EULEX-a je nakon sastanka sa kosovskim premijerom kazao da EULEX poštuje Ustav i zakone Kosova.
Ministar unutrašnjih poslova Kosova, Bajram Rexhepi, kaže da je saradnja sa EULEX-om malo poboljšana, ali da još uvjek ne postoji potpuno povjerenje između EULEX-a i njegovog ministarstva, konkretnije, da postoji oklevanje u razmjeni informacija.
“Odnosi nisu puno narušeni; na početku su bili narušeni zato što carinici EULEX-a, ne da nisu ispoštovali odluku vlade, već su izjavili da će“ i dalje da ih puštaju…”. Tako da je bilo neophodno da mi sprovedemo ovu odluku i pošaljemo specijalne jedinice”, kazao je Rexhepi.
Volja za saradnjom
U međuvremenu, ministar pravde Hajredin Kuçi, izjavio je u utorak da Vlada Kosova ima volju da sarađuje sa EULEX-om, te da ta saradnja nikada nije bila dovedena u dilemu.
“Mi smo imali logiku dinamike našeg rada, a dinamika našeg posla je obično bila brža, ali smo uvjek bili uvjereni da saradnja donosi uspjeh i da se ne smije prekinuti”, kazao je Kuçi.
I pored toga, porparol EULEX-a Blerim Krasniqi kaže da EULEX nastavlja saradnju sa institucijama koje se bave vladavinom prava na Kosovu, što uključuje pravosuđe, policiju i carine.
“Konkretnije, sarađujemo sa policijom u istrazi slučaja ubistva policajca, pokušaja ubistva eksplozivnim napravama, kao i o nekoliko incidenata na prelazima 1 i 31. Sve ove slučajeve istražuje zajedno policija EULEX-a i Kosova, a predvode ih EULEX-ovi tužioci“, navodi Krasniqi.
Zvaničnici EULEX-a i tri godine od dolaska na Kosovo nisu uspjeli da svoj mandat uspostave na cijeloj teritoriji zemlje, odnosno da u potpunosti djeluju na sjeveru. Još uvjek se ne zna da li će sada nakon saglasnosti KFOR-a, Prištine i Beograda EULEX početi da sprovodi svoje prioritete, a to su postavljanje carinskih službenika na granične prelaze i funkcionalizacija sudova na sjeveru.
“Granični prelazi 1 i 31 su proglašeni zaštićenim vojnim zonama i kao takve su pod kontrolom KFOR-a i EULEX-a. Na tim prelazima se nalazi policija EULEX-a, ali ne i carinici zato što kontrolu obavlja samo KFOR. A što se tiče okružnog suda u Mitrovici, tamo se nalaze sudije EULEX-a koje obavljaju svoje dnevne dužnosti“, kaže Krasniqi.
Misija Vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEX) je neutralna prema statusu Kosova, a njen glavni cilj je pomoć i podrška Kosovskim institucijama u oblasti vladavine prava, konkretno u oblasti policije, pravosuđa i carine.
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga nedavno je izjavila za RSE da stav EULEX-a međutim nije neutralan prema sprovođenju reda i zakona.
Radio Slobodna Evropa
