Kada predstavnici Beograda i Prištine budu sjeli za sto u Briselu u septembru jedno od prvih pitanja biće carinski pečat oko koga su se i razišli u julu. U međuvremenu je u domaćoj javnosti nastala konfuzija šta je zapravo sporno sa tim pečatom. I zbog čega srpske vlasti kao glavni argument potežu da ne mogu prihvatiti pečat na kome piše "Republika Kosovo - carina" kad iz Prištine stiže objašnjenje da na njemu piše samo Carina Kosova.
Srbija će dati svoj maksimum kako bi bio postignut kompromis oko carinskih pečata, ali neće preći "crvene linije", rekao je potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić. Imamo razne predloge, ali ono što je sigurno, to je da Beograd ne može da prihvati pečat na kome piše "Republika Kosovo - carina", kao ni bilo šta drugo što ima simbole državnosti, naglasio je prvi čovjek pregovaračkog tima Borislav Stefanović.
Zašto Beograd ponavlja da ne može da prihvati nešto, što prema zvaničnim izjavama iz Prištine i ne postoji, jer na pečatu, tvrde, piše Carina Kosova.
Oliver Ivanović, državni sekretar u ministarstvu za Kosovo kaže za RSE da je mnogo važnije od čega Beograd odustaje prihvatajući promjenu.
“Da li mi možemo odustati od Rezolucije 1244 i onoga što je u međunarodnom pravu naša jedina brana nezavisnom Kosovu sem srpskog Ustava razumje se. Bitno je da vidimo šta će biti zamjena za naziv UNMIK. Kosovo može biti definisano samo po Rezoluciji 1244 a ne nikako Kosovo, carina, nezavisno Kosovo. Republika Kosovo piše danas, ali je to nešto što su Albanci ponudili kao opciju da isključe republiku iz naziva kao ustupak koji bi mi mogli da prihvatimo. Međutim, ja mislim da to ne bio baš korektan ustupak, to nikako ne bi imliciralo status Kosova. Ako stoji Kosovo po Rezoluciji 1244 Saveta bezbjednosti, a ispod toga carine to bi po mom mišljenju moglo biti prihvatljivo“, objašnjava Ivanović.
Počelo je od carinskog pečata a dovelo do pitanja sjevera Kosova gdje je danima vladala kriza nakon pokušaja kosovskog premijera da preuzme granične prelaze a koja je kulminirala kada su srpski ekstremisti zapalili prelaz Jarinje.
Mimikrija i šizofrenija
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose kaže da je u Briselu u dijalogu dogovorena kompromisna varijanta pečata na kome piše Carina Kosova između predloga Beograda UNMIK-Kosovo i druge varijante Carina Rebublike Kosova. Komplikacije oko kompromisne varijante, prema Janjićevom saznanju, nastale su unutar vladajuće koalicije u Beogradu.
“Pregovarački tim nije dobio podršku za to. Beograd mora konačno da pravi šire konsultacije nego što je kabinet predsjednika Tadića i njegovi savjetnici. Ja se bojim da će sada nastavak više iskomplikovati nego olakšati proces. Tako da je Beograd sad, kako se to kaže, pucao sebi u noge. Jedan prijedlog oko koga se složio povukao je, onda je serijom neprijatnih događaja natjeran da na njega pristane, i što je najgore za Beograd iza toga se otvorilo neočekivano pitanje sjevera Kosova“, navodi Janjić.
Kako će Vlada Srbije izaći iz ovoga biće poznato početkom septembra kada će objelodaniti svoj prijedlog. Ovdašnji mediji pominju da bi ideja Beograda mogli biti dvojni pečati, jedan sa obeležjem međunarodne misije, drugi sa oznakom Carina Kosova.
Ivan Kuzminović iz Helsinškog odbora za ljudska prava pri tom upozorava da je epilog cijele priče o pečatu da Srbija dnevno gubi milion eura u izvozu na Kosovo i da su tri granična prelaza na sjeveru Kosova pretvorena u vojne zone KFOR-a.
“Ali meni od svega ovoga najviše nije jasno koji bi mogli biti razlozi za ovakvo ponašanje naše države. Mene zaista interesuje kako državni funkcioneri planiraju da se izvuku iz ovoga i da nam objasne zašto su već nekoliko mjeseci kategorički tvrdili da na tom pečatu piše Republika Kosovo‚ a da se sad to ispostavlja kao potpuna laž“, pita Kuzminović.
Dušan Janjić kaže da su sve izjave domaćih političara, čak i one davane u najvećoj krizi na barikadama, namenjenje prvenstveno domaćoj javnosti i odbrani stranačkog i ličnog rejtinga predsjednika Borisa Tadića.
“Moram da kažem da smo sada suočeni sa jednom vrstom šizofrenije. U konkretnom dijalogu pregovarači se ponašaju vrlo korektno, vrlo stručno, to se odnosi na Borka Stefanovića. On je čak napravio jedan iskorak koji je bio nepojmljiv za analitičare u zadnjih deset godina, to je direktan kontakt i odlazak u Prištinu na razgovore sa vlastima Kosova. Sigurno je da to ne bi mogao da uradi da nije imao iza sebe i predsjednika Tadića. Međutim, ovom drugom licu te borbe za unutrašnji politički rejting, i ta neka vrsta nekonsolidovanog odnosa strateškog partnerstva sa Rusijom, odnosno sa drugim zemljama, dovela je Beograd do ove mimikrije i šizofrenije“, zaključuje Janjić.
U međuvremenu potpredsjednik Vlade zadužen za evropske integracije Božidar Đelić opominje da su pronalaženje rješenja za carinske pečate i za prisustvo kosovskih predstavnika na regionalnim forumima uslov da bi Srbija dobila status kandidata za članstvo i počela pregovore sa Evropskom unijom.
Radio Slobodna Evropa
