Iz Brisela je u petak saopšteno da će se dijalog Prištine i Beograda nastaviti u septembru ali još uvjek zvanično nisu poznate teme slijedeće runde razgovora.
Dobri poznavaoci političkih dješavanja na Balkanu imaju različita mišljenja kada je u pitanju ishod nastavka dijaloga nakon policijske akcije na sjeveru i uvođenja recipročnih trgovinskih mjera prema Srbiji.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Beogradu, kaže da su posljednja dješavanja u sjevernom dijelu Kosova otkrila da je sjeverno Kosovo, pitanje koje je do sada bilo marginalizovano, sada dio agende jer predstavlja problem.
Ona je takođe dodala da se Srbija treba pomiriti sa činjenicom da će se sjever vratiti pod kontrolu zvanične Prištine, naglašavajući da bi rješavanje pitanja Sjevera kroz dijalog bilo na obostranu korist obje zemlje.
„Očigledno je da je međunarodna zajednica odlučila o tome. To znači da će se kontrola sjevernog Kosova polako staviti pod Prištinu, jer se očigledno ide u tom pravcu. Što se tiče pitanje suvereniteta, to je takođe i finansijsko pitanje, zato što su od toga profitirale neke grupe i na albanskoj i na srpskoj strani, tako da je to pitanje vremena. Srbija gubi puno kao i Kosovo tako što ne iskorišćavaju mogućnost da komuniciraju sa EU po pitanju njihovog budućeg statusa u EU. Mislim da ni Kosovo ni Srbija nemaju drugu alternativu sem te da nastave svoj put ka EU,“ kazala je ona.
Sa druge strane, britanski novinar i publicista Tim Judah smatra da je u ovom trenutku nemoguće da pitanje sjevera Kosova bude rješeno kroz dijalog.
„Ne mislim da je ideja dijaloga bila da riješi važna politička pitanja kao što je sjever zemlje. Mislim da je ideja dijaloga da riješi ono što je moguće da se riješi na samom početku, a da se potom pređe na važnija pitanja“, kaže Judah.
On dodaje da nije logična mogućnost rješavanja pitanja sjevera zemlje, ukoliko je nemoguće rješiti ostala manja pitanja.
„Ne možete trčati prije nego što naučite da hodate. Najprije, tu su već dogovorena pitanja, i treba da vidimo da li se sve to sprovodi. Potom je sljedeća runda, gdje će biti uključeno i pitanje carinskih pečata, i ukoliko se to uspješno sprovede, tek se onda može preći na veća pitanja. Ali, što se tiče povjerenja i dobre volje, jasno je da je sve unazađeno. Tako da ne znam koliko je moguće rješiti važnija pitanja kada je povjerenje koje je stečeno prvih mjeseci sada već izgubljeno“, kazao je on.
Šesta runda dijaloga Prištine i Beograda, koja je trebala da se održi 20. jula, kada je između ostalog trebalo da se razgovara o carinskom pečatu Kosova, je odložena pošto, kako su rekli iz EU, nije bilo mogućnosti da se postigne dogovor između dvije strane.
Priština je ušla u dijalog sa Srbijom samo pod uslovom da on bude tehničkog karaktera, naglašavajući da unutrašnja pitanja zemlje neće biti teme diskusije.
Radio Slobodna Evropa
