Žene na Kosovu su u težem ekonomskom položaju od muškaraca, malo koja žena ima svoj biznis, slabije su plaćene na poslu, a vrlo rijetko su i vlasnice nekretnina, smatraju stručnjaci za ljudska prava u Prištini. Kao poseban problem oni ističu porodično nasilje.
Nedim Osmanagić, službenik u Kancelariji za ljudska prava UN-a u Prištini, kaže da je tradicija da se žene na Kosovu odriču svog naslijedstva, iako za to imaju jednaka zakonska prava. Prema njegovim riječima, žene svojinu uglavnom prepisuju muškom članu porodice, pa je takav oblik diskriminacije manje vidljiv.
“Koliko žena je vlasnica nekretnine u zemljišnim knjigama? Ovdje skoro nikoliko. Kompletna zemlja, zgrade, kuće, stanovi su 90% slučajeva u vlasništvu muškaraca. Zakon je fer i pravedan i kaže da se nasljedstvo dijeli na pravične dijelove. Međutim, uvijek je sestra ta koja će se odreći svog dijela u korist brata.”
Kada je u pitanju zapošljenje, Osmanagić kaže da je na Kosovu mnogo manje žena radno angažovano od muškaraca.
“Pored nekih objektivnih razloga, tu je prisutna i diskriminacija. Tamo gdje su žene zapošljene rade kao čistačice, spremačice, kuvarice kafe. Jako malo kvalifikovanih žena je zaposleno na mjestima gdje ta kvalifikacija dolazi do izražaja i nažalost, tamo gdje to jeste, često je slučaj da dobija manju platu nego muškarac.”
Da su žene na Kosovu daleko od ravnopravnosti sa muškarcima, tvrdi i ombudsperson Sami Kurteshi.
“Dosta je Zakona do sada usvojeno i u Parlamentu i UNMIK-u i to su dobri zakoni, ali je očigledno da se promjene u društvu ne odvijaju tako brzo kao što se zakoni usvajaju”.
Kurteshi kao najveći oblik diskriminacije ističe nasilje u porodici. On smatra da kosovsko društvo ne može da se bori sa ovim problemom jer ga još uvijek tretira kao porodično pitanje.
“Država niti može, niti je u stanju, a ponekad i ne želi da se mješa u porodicu, a nasilje nije porodično pitanje. Za to postoji više razloga, što ovi ljudi imaju takvu kulturu, takav mentalitet, a ako neko obuče odelo sudije to ne znači da je on postao drugačiji. To je isti čovjek koji dolazi od kuće i nosi cijelu kulturu i sve to nosi u sudsku kancelariju.”
Iako ne raspolaže tačnim podacima, Kurteshi smatra da je porodično nasilje u porastu.
“Dok se podrazumijeva da je šamar vaspitna mjera šta onda možemo očekivati. Nasilje se prihvata kao nešto normalno u našem društvu a put od šamara do metka nije dugačak”, smatra Kurteshi.
Ombudsperson ističe da veliki uticaj na porast nasilja u porodici imaju ratna dješavanja na Kosovu. Kurteshi traži veću primjenu zakona, a kako je najavio uskoro će u Parlament stići Konvencija o zaštiti žena o kojoj će poslanici raspravljati.
/radiokim/
