Vjerski poglavari na Kosovu dugo pokušavaju da natjeraju kosovske institucije, odnosno Parlament, da pokrenu raspravu o uvođenju vjeronauke u škole, no to se još nije desilo.
Kosovski zvaničnici odbacuju takvu ideju, uz logično obrazloženje da je Kosovo sekularna država i stoga, uz Crnu Goru, ostaje retka zemlja regiona u kojoj đaci ne uče predmet vjeronauke.
Prije godinu dana, poglavar islamske zajednice Kosova, Naim Tërnava, se, u sklopu inicijative Islamske zajednice Kosova, pismom obratio Parlamentu Kosova da se predmet vjeronauke uvede u osnovne i srednje škole.
U pismu se navodi da je "cilj uvođenja vjeronauke u školama da đaci tokom njihovog rasta i razvoja steknu znanje o njihovoj vjeri u svim dimenzijama, počevši od duhovne do moralne, obrazovane i socijalne”.
Međutim, iz kosovskih institucija kažu da je Kosovo po svom Ustavu sekularna država, te se stoga ne dozvoljava nastava o religiji u javnom sistemu obrazovanja. Ali, nezadovoljstvo o uvođenju veronauke deli i većina građana Kosova, iako više od 90% stanovništva Kosova pripada islamskoj veroispovesti.
Učenje o jednoj vjeri štetno
I sociolog Linda Gucia smatra da je dobro što predmet vjeronauke nije uveden u kosovske škole, obzirom da na Kosovu žive pripadnici i islamske i pravoslavne i katoličke vjere.
"Učenje o jednoj vjeri u školama bilo bi zbunjujuće za kosovske đake jer kako bi se odlučili o kojoj će se vjeri učiti. Zatim, kako bi se to harmonizovalo sa opštim školskim planom i programom? Smatram da je dobro što su na Kosovu i u Crnoj Gori škole i dalje sekularne. Naravno, postoje vjerske škole i ukoliko su roditelji zainteresovani da im se djeca obrazuju u vjerskom duhu, oni to mogu uraditi. Ali, učenje o samo jednoj vjeri može biti veoma štetno za đake, zato što može doprinjeti vjerskom rasizmu ili mržnji”, kaže Gucia.
Zbog toga što je Kosovo sekularna država, Vlada Kosova je donela odluku o zabrani nošenja verskih uniformi u školama, u ovom slučaju šamije ili marame, koje nose pripadnice islamske vjeroispovesti.
Tome se strogo usprotivio kosovski muftija Naim Tërnava, dok je nekoliko stotina građana, zbog takve odluke, i protestvovalo. Međutim, ta odluka je i dalje na snazi.
Radio Slobodna Evropa
