List "Berliner Zeitung" u svom današnjem online izdanju donosi razgovor sa slovenskim ekonomistom Jožeom Mencingerom o krizi u EU, koji tom prilikom povlači izvjesne paralele između bivše Jugoslavije i EU.

U tekstu pod naslovom "Kao 1983. u Jugoslaviji", Jože Mencinger ukazuje na to da Evropska unija i njena zajednička valuta euro imaju ozbiljne greške u konstrukciji koje u sadašnjoj krizi izlaze na vidjelo: "Mene to nažalost podsjeća na osamdesete u bivšoj Jugoslaviji, kada se ta zemlja kao ekonomska jedinica postepeno raspadala. Podsjeća me na neke tabu teme iz tih godina. Naime, tada se smatralo neprimjerenim posumnjati u slogan o bratstvu i jedinstvu ili u identitet interesa u socijalističkoj Jugoslaviji. Isto tako su danas neprimjerene sumnje u euro te u identitet interesa. Pri tome je jasno da se interesi zemalja članica Evropske unije razilaze i da euro zona nije optimalna monetarna unija", piše pored ostalog, "Berliner Zeitung".

- Da li strahujete od raspada, bez obzira što kao i Evropska unija to ne želi?

Plašim se raspada Evropske - i monetarne unije iz dva razloga: zbog visokih troškova te s tim u vezi i povezane nesigurnosti.

- Da li smatrate alarmantnim to što krizu unutar Evropske unije poredite sa raspadom bivše Jugoslavije?

Najviše me uznemirava ono što ja nazivam jugoslovenskim sindromom. Kada je Jugoslavija tokom 80-tih stupila u period stagnacije, ljudi su počeli da tragaju za krivcima i profiterima. Na kraju se svako osjećao izrabljenim. Takvih znakova ima i danas. Ljudi u Njemačkoj sve više vjeruju da ih Grci iskorištavaju, dok se Grci opet osjećaju iskorištenim od Nijemaca. Zbog toga se plašim da bi moglo doći do jedne dugotrajne krize".

- Da li je to još jedna paralela sa posljednjim danima bivše Jugoslavije?

Posljednji dani Evropske unije još nisu došli. Mi se možda nalazimo tamo gdje je Jugoslavija bila 1983. Tada su političari očajnički tražili rješenje za ta teška vremena.

- Međutim, Evropska unija je zajednica država, a Jugoslavija je bila jedna država. Zar to nije razlika?

Da, ali ekonomski gledano članice Evropske unije više nisu države. Novac, porez, granice – dakle, zemlje Evropske unije su, kao ekonomske jedinice, već izgubile sve one atribute koji čine jednu državu ili ih gube rapidno. Novac se štampa u Frankfurtu. Države više ne mogu preko svojih granica kontrolirati dotok kapitala. Direktive Evropske unije zamjenjuju ekonomski sistemi i Evropska unija se sve više trpa u finansijsku politiku. Slovenija je više jedna regija Evropske unije nego što je država, izjavio je, pored ostalog, u intervjuu za "Berliner Zeitung" slovenski ekonomista Jože Mencinger.

(deutsche welle)