Međunarodna zajednica razmatra tri opcije kao mogući ishod dogovora Prištine i Beograda: podjelu Kosova, status kuo i primjenu modela dvije Njemačke, pri čemu Beograd ne bi priznao Kosovo, a Priština ne bi dobila stolicu u UN, piše beogradski “Blic” pozivajući se na izvore uz Vladi Srbije.
Zvaničan stav Srbije u pregovorima sa Prištinom u skladu je sa Ustavom Srbije i stavom da Srbija ne priznaje Kosovo, ali Beograd očekuje da u okviru dijaloga razmatra statusna pitanja, prije svega budući status sjevera Kosova.
Podjela se ne odbacuje kao moguće rješenje, ali je do njega neophodno doći kroz dogovor i dijalog, objašnjava izvor “Blica” iz Vlade. Za sada je to pitanje još daleko.
Hans Ola Urstad, savjetnik u norveškom ministarstvu spoljnih poslova, juče je u razgovoru za list potvrdio da ideja o podjeli Kosova već dugo postoji u međunarodnoj zajednici.
- Potrebno je da se postigne dogovor koji bi zadovoljio obe strane. Ako se Priština i Beograd dogovore to bi moglo da bude prihvaćeno u EU. Ne mogu da zamislim zbog čega Evropljani ne bi podržali i prihvatili nešto oko čega su se dogovorile dvije zainteresovane strane - kaže Urstad za “Blic”.
Kao bivši ambasador OSEC-a u Beogradu, on smatra da bi takvo rješenje moglo da obezbjedi stabilnost u regionu.
Međutim, međunarodni zvaničnici possebice oni u EU odbacuju u ovom trenutku mogućnost podjele Kosova. Stefano Sannino, zamjenik generalnog direktora Direktorata za proširenje Evropske komisije je za "Blic" rekao "da ta tema nije na dnevnom redu EU".
“Podjela Kosova nije prihvatljiva za EU. Dijalog Priština-Beograd je veoma važan za nas i mi očekujemo od ovog dijaloga konkretan sporazum i rješenje naspram konkretnih problema", rekao je Sannino.
