SAD zvanično saopštio da Osama bin Laden nije bio naoružan prilikom likvidacije. Bijela kuća odbacila navode da se do informacija o Bin Ladenu dolazilo mučenjem zatvorenika.

Bijela kuća je saopštila da Bin Laden prilikom likvidacije nije bio naoružan, čime su opovrgnuti nagovještaji koje su prethodnog dana dali američki zvaničnici, da je Bin Laden učestvovao u razmjeni vatre i da je koristio jednu od žena kao živi štit.

Portparol Bele kuće James Carney rekao je da se Bin Laden opirao zarobljavanju i da opiranje ne podrazumijeva upotrebu vatrenog oružja.

Carney je iznio i nove detalje o akciji američkih specijalaca, prema kojima je žena koja se nalazila u sobi sa Bin Ladenom nasrnula na vojnike, ali da je ustreljena u nogu i da nije mrtva.

Lider Al Kaide pogođen je sa dva metka u sobi na trećem spratu glavne kuće, jednim u glavu iznad levog oka, a drugim u grudi, prenose svijetski mediji.

Prethodno su u prepadu na prvom spratu zgrade likvidirani jedna žena, dvojica kurira i jedan od Bin Ladenovih sinova.

Odmah poslije ubistva Osame bin Ladena, američki specijalci su na brzinu pretresli prostorije i iz njegove kuće u Pakistanu odneli pet komputera, 10 hard diskova i oko 100 CD i DVD diskova, javljaju američki mediji.

Centralna obavještajna agencija CIA je već odredila tim koji će da pregleda materijal, prenose mediji, pozivajući se na zvaničnike administracije.

Ranije je javljeno da kuća u kojoj je Bin Laden živeo nije imala priključke na telefon ni Internet.

Direktor Centralne obaveštajne agencije CIA Leon Paneta rekao je da nije bilo vremena za pregovaranje između pripadnika američkih specijalnih jedinica i Bin Ladena, jer se radilo o donošenju odluke u deliću sekunde.

"Bin Laden je načinio neke preteće pokrete koji su predstavljali jasnu pretnju našim momcima i zato je ubijen", rekao je direktor CIA.

U međuvremenu su se oglasili i avganistanski talibani, koji su saopštili da još nisu dobili dovoljno dokaza da je lider Al Kaide ubijen, a visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Nevi Pilaj pozvala je SAD da dostavi više detalja o operaciji koja se zbila u Pakistanu u noći između nedjelje i ponedjeljka.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Claude Jean rekao je da ta zemlja strahuje da će biti meta odmazde i želje za osvetom zbog ubistva Bin Ladena. Jean je dodao da je izdao instrukcije patrolama i da su mere predostrožnosti pojačane.

Tehnika "ojačanog isleđivanja"!

Bijela kuća je ocjenila lakovjernim tvrdnje da je neka pojedinačna informacija dobijena surovim tehnikama islijeđivanja mogla dovesti do lidera Al Kaide Osame bin Ladena.



"Činjenica je da nijedna pojedinačna informacija nije dovela do uspješne misije u nedjelju, a mnogi zarobljenici su dali uvid u tu mrežu ljudi koji su mogli biti bliski Bin Ladenu", izjavio je portparol Bijele kuće James Carney.

Šef CIA Leon Paneta rekao je da su tako dobijeni podaci bili među onima korišćenim da bi se ušlo u trag Bin Ladenu.

"Imali smo više izvora koji su pružili informaciju u vezi sa tom situacijom. Jasno, neke od njih došle su od zarobljenika, a bile su korišćene te ojačane tehnike islijeđivanja protiv nekih od njih", rekao je Paneta.

On je potvrdio da u te tehnike svrstava i takozvano simulirano davljenje. Paneta, koji je 2009. godine, kada je došao na čelo CIA, rekao da simulirano davljenje predstavlja mučenje i da je pogrešno, u intervjuu mreži NBS je ocijenio da će se debata o tome u SAD nastaviti.

Republikanski kongresmen Pither King, koji je u Predstavničkom domu na čelu odbora za unutrašnju bezbednost, izjavio je ranije da je informacija o skrovištu Bin Ladena dobijena simuliranim davljenjem.

"Tako da oni koji kažu da simulirano davljenje ne funkcioniše, koji kažu da ga treba prekinuti i nikada više ne koristiti, treba da znaju da smo tako dobili ključnu informaciju koja nas je dovela do Bin Ladena", rekao je King.

Američke vlasti su potvrdile da su simuliranom davljenju bili podvrgnuti Halid Šeik Mohamed i Abu Faradž al Libi, koji su poznavali Bin Ladenovog kurira čiji je nadimak bio Al Kuvajiti. Amerikanci su kasnije otkrili da je njegovo pravo ime Šeik Abu Ahmed i njegovim praćenjem došli do otkrića skrovišta lidera Al Kaide.

Obami raste popularnost, Amerikanci nervozni

Predsedniku SAD Baraku Obami popularnost je porasla za devet odsto u odnosu na prošli mjesec pošto je obznanio naciji da je Osama bin Laden ubijen, pokazala su istraživanja javnog mnjenja.



Prema tim anketama, čije su rezultate objavili listovi Washington Post i USA Today, Obamu sada podržava 56 odsto Amerikanaca.

Iako je predsjednik SAD, zbog likvidacije Bin Ladena, dobio široku podršku i među demokratama i među republikancima, istraživanja ukazuju da su se pojačali strahovi od terorizma, pa tako najmanje šest od 10 ispitanih u USA Today-evoj anketi strahuje da će do osvjetničkog napada Al Kaide doći u predstojećim sedmicama.

"To je najveći stepen javne nervoze u posljednjih osam godina", ocijenili su anketari.

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje se lagano oporavljaju od Svijetske ekonomske krize, stopa nezaposlenosti je i dalje oko devet odsto, a cijene benzina su visoke, skočivši na gotovo dolar po litru, što je otprilike za trećinu viša cijena nego prije šest mjeseci.

Popularnost koju Obama uživa sada, možda, neće mnogo značiti kada dođu predsednički izbori, a to je za 18 meseci, ocenjuje agencija Associated Press.

Pakistan kritikuje Ameriku

Pakistanska vlada je kritikovala američku raciju u kojoj je ubijen vođa Al Kaide Osama bin Laden. U saopštenju vlade Pakistana navodi se da "ovaj slučaj neovlašćene, jednostrane akcije ne smije da postane pravilo".

Pakistanska vlada i vojska našle su se na meti kritika poslije ove akcije, a kritičari su optužili vlasti da su dozvolile Vašingtonu da povrijedi suverenitet zemlje, dok su vlasti u Islamabadu saopštile da su ljute zbog sumnji da su skrivale Bin Ladena.

Zvaničnici SAD, Francuske i Velike Britanije juče su postavile pitanje kako to da pakistanska vlada nije znala da da je vođa Al Kaide godinama živeo u garnizonskom gradu nedaleko od prestonice.