Vladajuća koalicija se već saglasila da za predsjednika Kosova ponovo kandiduje lidera Alijanse za novo Kosovo Behgjeta Pacollija.
Behgjet Pacolli podneo je ostavku na mjesto predsjednika Kosova, pošto je Ustavni sud doneo odluku o neustavnosti postupka prilikom njegovog izbora na tu funkciju 22. februara. Tako Kosovu ponovo, za nepunih pola godine, prijeti institucionalna kriza, a do izbora novog predsjednika tu funkciju će, kao i poslije ostavke Fatmira Sejdiua 27. septembra prošle godine, obavljati prvi čovek Skupštine Jakup Krasniqi.
Sadašnja kriza može dovesti do pada kabineta Hashima Thaçija, novih izbora i prekida pregovora sa Beogradom, jer kosovsku stranu predstavlja potpredsjednik Vlade.
Kompromis malo vjerovatan
Thaçi je u panici, a Skupština Kosova moraće, kako bi izbjegla ili odložila institucionačnu krizu, što prije da pristupi ponovnom izboru predsjednika. Ali, može li se u ovom trenutku i s ovakvim rasporedom snaga izbjeći situacija iz februara, kada je predsjednik izabran tek u trećem glasanju?
Rješenje je u dogovoru vlasti i opozicije, koje je malo vjerovatno, obzirom na veliku netrpeljivost između Thaçijeve Demokratske partije Kosova (PDK) i Sejdiuovog Demokratskog saveza Kosova (LDK). Thaçi nije uspio da pridobije ni Alijansu za budućnost Kosova (AAK). Na podršku Albina Kurtija i njegovog „Samoopredjeljenja“ nemože da računa.
Sadašnja kriza može dovesti do pada kabineta Hashima Thaçija, novih izbora i prekida pregovora sa Beogradom.
Kako je izlazak iz krize moguć ako vladajuća koalicija predloži kandidata za predsjednika koji će biti prihvatljiv i za opoziciju, teško je reći da li će se takav čovjek naći. U medijima se kao novi predsjednik Kosova već pominje Agim Çeku, aktuelni ministar odbrane. Prilikom tih spekulacija zanemaruje se činjenica da odluku donose poslanici, i to uglavnom vladajuće koalicije koju čine Demokratska partija Kosova, Alijansa za novo Kosovo i stranke manjina. Çeku ima šansu samo ako koalicija dobije podršku poslanika Haradinajeve Alijanse za budućnost Kosova.
Međutim, vladjuća koalicija se već saglasila da za predsjednika Kosova ponovo kandiduje lidera Alijansa za novo Kosovo Behgjeta Pacollija. Time je laknulo Thaçiju jer je Pacolli uz odbijanje ponovne kandiduture mogao da se povuče iz koalicionog partnerstva, što bi dovelo do pada Vlade, drugog za svega šest mjeseci. Premijer bi se u tom slučaju našao u mnogo težoj situaciji nego prošlog septembra, kada se s funkcije predsjednika povukao Fatmir Sejdiu, a ministri iz njegovog LDK napustili Thaçijev kabinet. Ovako je sve jednostavnije, mada Thaçiju neće biti nimalo lako da za Pacollija privoli i sve svoje saradnike. Sjetimo se situacije iz februara kada za Pacollija nije glasao ni predsjednik Skupštine Krasniqi, a lider AKR nema podršku ni veterana UÇK.
EULEX može da presječe
Imajući to u vidu izbor predsjednika je neizvestan. Vladajuća koalicija nema skupštinsku većinu potrebnu za izbor predsjednika, a opozicija nije spremna da učestvuje u glasanju, pa ponovna kandidatura Pacollija lako može da dovede do ponavljanja scenarija od 22. februara. U tom slučaju ne preostaje drugo do raspisivanje vanrednih izbora, jer vršilac dužnosti predsjednika Kosova nemože da bude na toj poziciji duže od šest mjeseci.
U takvim okolnostima dovodi se u pitanje i nastavak razgovora između Prištine i Beograda. Kako je odluka o pregovorima donesena poslije 21. februara, kada je Pacolli izabran za predsjednika Kosova, i ona je sporna. Osim toga, odluka o početku pregovora u Parlamentu je usvojena prostom većinom, a za nju nisu glasali poslanici opozicionih partija čiji uticaj na sprovođenje rješenja nije zanemarljiv.
Nastavak pregovora najmanje brine političare kojima je u ovom trenutku stalo do toga da sačuvaju, ili osvoje vlast. Ni jednima ni drugima nije lako, tim prije što je svima stalo da se pred međunarodnom javnošću pokažu kao zreli političari dostojni samostalog vođenja države, bez tutorsta EULEX-a. Situacija je u pravnom i političkom smislu veoma komplikovana i pitanje je može li se postići nekim novim političkim dogovorom, kako bi se izbjeglo ono što niko u ne želi - mješanje EULEX-a, koji u svakom trenutku može da interveniše.
Šef EULEX-a Xavije Bo De Marnak bi svojim mješanjem i vlast i opoziciju doveo u veoma nezgodnu situaciju koja bi demantovala sve njihove priče o Kosovu kao stabilnoj državi sa jakim političkim ličnostima. I to u veoma nezgodnom trenutku kada se premijer Thaçi, njegovi bliski saradnici i nekadašnji saborci iz UÇK, optužuju za saradnju sa mafijom, ratne zločine, politički motivisana ubistva, ubijanja Srba zbog trgovine organima, trgovinu bijelim robljem, oružjem, narkoticima, cigaretama i automobilima, pronevere... Thaçi strahuje i da mu Washinghton može uskratiti podršku. I ne samo njemu.
