U prisustvu brojnih eminentnih bošnjackih ličnosti iz politike, vjere, obrazovanja, kulture, književnosti, civilnog sektora itd., održana je Javna Debata u Domu Kulture u Vitomirici.
Uvodna rijec je urađena od Sahita Kandica, koordinatora ovog projekta za manjine pećkog regiona ispred NVO-a Centar za Politke i Advokaciju.
Nakon toga se prisutnima obratila koordinator NVO-a CPA, Shqipe Pantina koja je predstavila projekat i predstavila okvir i smjernice za diskusiju. Oona je govorila na albanskom jeziku za šta prisutnima nije bio potreban ponuđeni prijevod.
Dr. Rešad Pejčinović je ispred opštinske komisije za sprovedbu popisa dao osnovne informacije o ovom procesu.
A potom se prešlo na pitanja prisutnih, gdje se za rijec javio Faik Balić, direktor Doma Kulture u Vitomirici, koga je zanimalo da li će biti potrebno prilikom popisa da se dokaže samom popisivacu identitet, ličnim dokumentima, kao i postojanje samih članova familije.
Odgovor je glasio da neće biti potrebno, i da će popis vršiti popisivači koji žive u tom mjestu i koji poznaju svoje komšije.
Hadzi-Mirsad-ef Demirović je postavio jedno hipotetičko pitanje, aludirajući na situaciju ako se u trenutku popisa neka obitelj nalazi u tuđoj kući kao podstanar, ili ako se daju lažni podaci?
Odgovor Dr Pejčinovića i Shqipe Pantine koji su odgovorili da namjerno lažno predstavljanje se sankcionira kao kršenje zakona, te da je popis isključivo zbog stvaranja baze jasnih i konkretnih statističkih podataka i ne legalizuje zatečeno stanje i eventualno netačno izjašnjavanje zato što prosto nema nikakve veze sa katastrom i drugim ustanovama jer je samo traženje i obrada realnog stanja na terenu i svaka eventualna greška bezpotrebna.
Potom je riječ tražio dipl. ekonomista Husnija Bešković koji je bio jedan od učesnika debate, te iskoristio prigodu da uputi građanima poruku da se odazovu ovom popisu te naveo brojne razloge što treba biti tačan i jasan kod izjašnjavanja po svim postojećim pitanjima.
Bešković je također istakao da je ovo prvi popis nakon dugo vremena te iznio zabrinutost za status Bošnjaka koji su deset i više godina van Kosova, te dal će izgubiti pravo na državljanstvo; i dobio je odgovor od Shqipe Pantine da oni ništa ne gube jer će biti upisani kao kosovski građani sa trenutnim prebivalištem van Kosova.
Zatim je riječ dobio Zaim Elezi koji je apelirao da se pravilno izjasnimo za ono što jesmo i insistirao da se podaci upisuju vjerodostojno onome što se izjavi od popisivanih građana. Također je naveo i primjedbu na račun opštinske komisije o tome što on nije čak ni bio pozvan na intervjuiranje za kontrolora nego prosto odbačen bez obrazloženja a i valjanog razloga.
Imer Ibraj, ovdašnji mještanin i nekadašnji popisivač na popisu iz 1981. godine koji je naveo neke od ranijih problematika oko izjašnjavanja po pitanju nacije i vjere kod Bošnjaka tj. tadašnjih Muslimana.
Na kraju je skup zatvoren od strane Sahita Kandica inače moderatora ovog skupa i koordinatora sprovedbe projekta, uz najsrdačniju zahvalnost uglednim participantima i brojnim medijima koji su pratili ovaj skup.
Kemal Kandić
