Radna verzija sporazuma Srbije i Kosova predviđa da "obje strane razvijaju odnose na nemješanju u unutrašnja pitanja i poštovanju teritorijalnog integriteta".
Obje strane treba da se "saglase da njihovo članstvo u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama neće implicirati potvrdu na osnovu međunarodnog prava", kao i da se obavežu "na punu primjenu dogovora postignutih pod pokroviteljstvom Evropske unije", piše "Danas".
Ovom listu je više izvora potvrdilo autentičnost sadržaja ovog dokumenta, koji je specijalni savjetnik za spoljnu politiku i bezbjednost njemačkog kancelara Kristof Hojzgen u februaru ove godine uručio prvom potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vučiću, tokom njegove posjete Berlinu.
U Fondaciji Konrad Adenauer ovom listu je rečeno da se radi o njihovoj ideji da u saradnji grupe srpskih i albanskih pravnika i političara sažeto i uopšteno sagledaju sve teme koje bi eventualni sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine trebalo da sadrži u sadašnjim okolnostima. Fondacija je radni dokument u januaru predala Hojzgenu.
Za sada nema zvanične potvrde da li će se ovaj povjerljivi saradnik Angele Merkel naći u njemačkoj delegaciji koja će od 16. do 19. marta posjetiti Beograd i Prištinu.
Kako je "Danasu" nezvanično objašnjeno, radna verzija sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova nema nikakve veze sa dinamikom i sadržajem briselskih pregovora, iako među njima postoje dodirne tačke kada je riječ o pograničnom režimu i "kancelarijama za vezu" - u Briselu se za sada traži rješenje za razmenu oficira za vezu u okviru kancelarija EU u Beogradu i Prištini.
Radnom verzijom sporazuma o normalizaciji odnosa predviđa se i da će "obje ugovorne strane ući u pregovore o uspostavljanju novih graničnih prelaza, kao i da će unaprediti drumski, vazdušni i železnički saobraćaj između dvije teritorije".
Prema ovom dokumentu, obje strane trebalo bi da se "uzajamno obavežu da osnuju kancelarije za vezu u sedištima vlada", kao i da će "tražiti međugraničnu saradnju između opština i zajednica, negovaće bratimljenje opština i uzajamnih odnosa, olakšavati slobodu kretanja između susednih zajednica" radi "smanjivanja barijera"...
Jednom od odredbi predviđa se da svaka od strana "poštuje sve nacionalne zajednice (manjine) na svojoj teritoriji, garantuje i štiti sva njihova prava u skladu na najvišim međunarodnim standardima, posebno podstičući obrazovanje, kulturu, religiju, vjerske denominacije i jezik nacionalnih zajednica". Tu se pominju i "demokratski izabrana tijela nacionalnih manjina ili drugi oblici njihovog predstavljanja na obje stane, koji treba da doprinesu rješavanju praktičnih pitanja zaštite nacionalnih manjina".
Dokumentom se predviđa i da Beograd i Priština, koji teže da uđu u EU, "poštuju principe decentralizacije i usklađivanja rada na usaglašavanju svojih zakonodavstva sa standardima Unije". Obje strane u sporazumu treba da se obavežu i da će se "uzajamno podržavati u naporima da postanu članice EU", kao i da će "pod okriljem UN rješavati sve međusobne nesuglasice isključivo mirnim putem, bez prijetnji ili upotrebe sile".
Prema radnoj verziji dokumenta, Beograd i Priština treba da "postupaju pod pretpostavkom da nijedna od strana ne može predstavljati drugu u međunarodnim odnosima, niti djelovati u njeno ime, kao i da im je autoritet ograničen na njihovu sopstvenu teritoriju".
Sporazum bi, kako se predlaže, trebalo da stupi na snagu na dan kad na njega potpise stave predstavnici obje strane, a engleska verzija teksta smatrala bi se jedinom važećom za tumačenje.
