Združena upozorenja Tirani, koja stižu iz Washingtona i Berlina, sugerišu da velika Albanija nije samo mit. Dr Biljana Vankovska: Poučene iskustvom sa Bin Ladenom, SAD ne žele iznenađenja na Balkanu.
Američko-Njeačka misija sa zajedničkom porukom da Albanija mora da prestane sa „uznemirujućom retorikom nacionalizma“, koju su u Tirani i vremenski ciljano izveli zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Filip Ricker i šef diplomatije Njemačke Guido Westerwelle, prije svega je u službi zaštite strateških interesa i ciljeva velikih sila, a ne zarad brige o stabilnosti balkanskih država i njihovih granica u okruženju, poput Srbije ili Makedonije - ocjenjuje, za „Novosti“, dr Biljana Vankovska sa Instituta za bezbjednosne, odbrambene i mirovne studije Filozofskog fakulteta u Skoplju.
To preventivno disciplinovanje miljenika, „razmaženog djeteta, koje pokazuje drskost“, za dalje projekcije prekomponovanja državnog mozaika na Balkanu - svealbanskim ujedinjenjem, kako precizira profesorka, treba posmatrati prevashodno iz pozicije da Vašington i Berlin ne žele da im, zbog razuzdanosti Tirane, vlastiti planovi u ovom dijelu Evrope izmaknu kontroli.
Profesorka Vankovska kaže da SAD, poučene iskustvom sa Osamom bin Ladenom, vlastitim „djetetom“, koje se otelo kontroli i pretvorilo u neželjenu suprotnost, ne dozvoljavaju loša iznenađenja na Balkanu.
"U čitavoj euforiji oko obilježavanja 100-godišnjice države Albanije, sa primerima iz Skoplja, Tirane i Prištine, jasno su oslikane pozicije svih albanskih političara. Pod plaštom evropskog puta, otvoreno se otkrivaju težnje svealbanskog ujedinjenja i to više niko ne krije", kaže Vankovska.
Granice u Evropi gube značaj, ali one ne mogu biti uklonjene, istakao je Vestervele u upozorenju Tirani, podseća ona, ali opominje da se „na terenu“, pod plaštom evropskih strateških integracija, sa albanskog aspekta, „osjeća povoljna klima i prostor“ da se mogu ostvariti proklamovani ciljevi ujedinjenja svih Albanaca i „njihovih teritorija“. A, u strateškim ocjenama velikih sila, kako je primijetila, vidljive su sve moguće opasnosti od jedne takve projekcije, koja više ne bi bila mala i lako kontrolisana.
"Treba obraćati pažnju na ono što dolazi iz Washingtona. Samim tim što je reagovala, Amerika želi da upozori da ono što je predizborna retorika u Albaniji nikako ne smije da preraste u nešto više", kaže nam i Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za spoljnu politiku.
Glasovi o promjeni granica na Balkanu sa albanske strane najpre su bili nezvanični, ukazuje Joksimovićeva, ali kada su to postale eksplicitne poruke Hashima Thaçija i albanskog premijera Berishe, uslijedila je intervencija, jer iako je fokus SAD izmješten sa Balkana, one smatraju da postignuti mir ne treba da se „izaziva“. Osim toga, svako otvaranje teme novih granica iazaziva - lančane reakcije.
Spremaju se za ujedinjenje
Kada je Makedonija u pitanju, stranke Albanaca temeljno se pripremaju za predstojeće lokalne izbore i osvajanje „svojih“ područja. Očito je nastojanje da albanski kandidati osvoje i Gostivar, Debar, Kičevo, Strugu. Time se potvrđuje osiguravanje pozicija na područjima sa pretežno većinskim albanskim stanovništvom i spremnost za eventualna ujedinjenja. Naravno, sve to treba da bude „ukrašeno“ plaštom zajedničkog stremljenja na projektu za ulazak u EU - zaključuje Vankovska.
