SAD i Rusija iznijele su pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, suprotne stavove o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova.
Rusija je pred Međunarodnim sudom pravde ocjenila da Deklaracija o nezavisnosti Kosova nije legalna, podvlačeći da je još na snazi Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti koja garantuje teritorijalni integritet Srbije.
Pravni zastupnik Rusije Kiril Gevorgijan naznačio je i da opšte međunarodno pravo "spriječava Kosovo da proglasi nezavisnost", budući da narod Kosova ne uživa pravo na samoopredeljenje.
Rusija stoga smatra da Rezolucija 1244 još važi i da su svi dužni da je se pridržavaju, kao i garancije teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije koju sadrži, naglasio je Gevorgijan.
Ambasador Gevorgijan naglasio je da Rezolucija 1244 koja propisuje rješenje statusa Kosova pregovorima uz saglasnost obije strane, a zabranjuje jednostrane poteze, nije mogla biti "preinačena odlukom" izaslanika generalnog sekretara UN Martija Ahtisarija da okonča pregovore i preporuči nezavisnost kao jedino rješenje.
Ahtisari "ne samo što je propustio da obezbjedi sporazum nego je i istupio sa sopstvenim rješenjem, suprotnim stavu jedne od strana", rekao je Gevorgijan, naglašavajući da Ahtisarijev neuspjeh ne znači i da je okončan proces o čemu odlučuje Savjet bezbjednosti.
U opisu tih pregovora, ambasador Rusije poslužio se rječima glavnog zastupnika vlasti u Prištini Skendera Hysenija: "Pregovori su vođeni o tome da li će Srbija prihvatiti ili neće nezavisnost Kosova".
Negirajući tvrdnje zemalja koje podržavaju Kosovo da međunarodno pravo "ne reguliše" deklaracije o nezavisnosti, Gevorgijan je podsjetio da je Savjet bezbjednosti UN proglasio nelegalnim nezavisnost Severnog Kipra i Rodezije zato što je secesija zabranjena "van konteksta kolonija".
Rusija je ukazala i da teška kršenja ljudskih prava Albanaca tokom devedesetih "ne može biti opravdanje za jednostranu deklaraciju o nezavisnosti 2008".
"Često čujemo da međunarodna pravo nije pravo, da se ne odnosi na izuzetke i da je moć pravo. Ovaj slučaj je prilika da pokažemo da međunarodno pravo važi", zaključio je Gevorgijan.
Ranije danas, SAD su ocjenile da deklaracija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.
"SAD pozivaju Međunarodni sud pravde da Deklaraciju o nezavisnosti Kosova ostavi netaknutu kao izraz volje kosovskog naroda, bilo odbijajući da se izjasni o njenoj legalnosti, bilo utvrđujući da međunarodno pravo ne zabranjuje deklaracije o nezavisnosti", rekao je američki zastupnik Harold Hongju Ko u haškoj Palati mira.
Hongju Ko je apelovao na sud da se ne bavi širim pitanjem samoopredjeljenja u međunarodnom pravu ili da, u suprotnom, Kosovo posmatra kao "poseban" slučaj.
"Ne postoji nikakvo protivrječje između u miru proglašene Deklaracije o nezavisnosti Kosova i međunarodnog prava, uključujući i Rezoluciju 1244", naveo je Hongju Ko.
Kao dokaz za to, američki predstavnik je, između ostalog, naveo da je devet od 15 članica Savjeta bezbjednosti koje su izglasale Rezoluciju 1244, kasnije priznalo Kosovo.
Zastupnik SAD naglasio je da je Deklaracija o nezavisnosti Kosova "proizašla iz političkog procesa koji je nadgledao Savjet bezbjednosti UN", te da je stoga u saglasju sa Rezolucijom 1244.
Hongju Ko je podsjetio da je izaslanik generalnog sekretara UN Marti Ahtisari na kraju neuspješnog pregovaračkog procesa ocjenio da je "nezavisnost Kosova jedino održivo rješenje".
SAD su naznačile da Rezolucijom 1244 nije garantovan teritorijalni integritet Srbije, već SRJ, koja sada ne postoji, ali i to samo tokom perioda privremene međunarodne uprave na Kosovu.
Prema riječima Koa, deklaracija o nezavisnosti Kosova nije prekršila ni princip teritorijalnog integriteta zato što se njega, po međunarodnom pravu, moraju pridržavati samo države, a ne i unutrašnji entiteti.
Pozivajući se na presudu Haškog tribunala u slučaju Milutinović, zastupnik SAD je sugerisao da legitimitet Deklaracije o nezavisnosti proističe i iz činjenice da su kosovski Albanci godinama bili podvrgnuti kampanji "nasilja pod okriljem države", koja je kulminirala 1999. kada je "ubijeno 10.000, a proterano oko milion Albanaca".
Španija je, nasuprot tome, izjavila da je ta deklaracija nelegalna.
"Jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova ne može biti u skladu sa međunarodnim pravom zato što narušava princip teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, koji je uklesan u rezoluciju 1244 Savjeta bezbjenosti UN", rekla je pravna zastupnica Španije Konsepsion Eskobar Hernandez.
Hernandezova je naglasila da "usvajajući rezoluciju 1244, Savjet bezbjednosti nije glasao u korist nezavisnosti Kosova, niti da tadašnja SR Jugoslavija izgubi suverenitet nad Kosovom".
Rezolucija 1244 donijela je "mudru ravnotežu između interesa obe strane" i dva osnovna principa - teritorijalni integritet i suverenitet SRJ i pravo Albanaca da se samoopredjele kroz organe samouprave i autonomije, naglasila je ona.
Budući status Kosova, prema rezoluciji, morao je biti ishod političkog procesa, odnosno sporazuma obe strane, rekla je ona.
"Španija smatra da je rezolucija 1244. i dalje na snazi, a da je politički proces za traženje rješenja još u toku, dok Savjet bezbjednosti ne donese drugačiju odluku", naglasila je zastupnica Španije.
Tokom pet prethodnih dana rasprave koja je počela 1. decembra, petnaestorica sudija saslušala su argumente Kosova i Srbije i još 15 država.
Međunarodni sud pravde će, pošto sasluša usmene argumente 28 država, donijeti savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države.
Za donošenje savjetodavnog mišljenja ne postoje rokovi, a u praksi odlučivanje sudija, predvođenih predsjednikom suda Hisashi Ovadom iz Japana, traje mjesecima.
"Da li je jednostano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom", glasi pitanje koje je Međunarodnom sudu pravde u oktobru prošle godine, usvojivši rezoluciju na zahtjev Srbije, postavila Generalna skupština UN.
