Od danas je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu na dnevnom redu usmena rasprava o legalnosti proglašenja nezavisnosti Kosova. Odgovore na to pitanje ponudiće se do 11.12.2009.
Stručnjaci za međunarodne odnose smatraju da je ovo historijski proces, ali da je još važnije - kako će se on završiti.
Predsednik suda Hisashi Ovada iz Japana je na početku zasjedanja ukratko sumirao dosadašnji tok postupka.
Tročasovno izlaganje argumenata Srbije zatim je započeo šef srpske delegacije Dušan Bataković koji je obrazložio stav Srbije da deklaracija o nezavisnosti Kosova narušava temelje međunarodnog pravnog poretka.
Sudijama će se obratiti i zamjenik šefa delegacije Saša Obradović, te eksperti za međunarodno pravo Malcolm Sho iz Velike Britanije, Marsel Koen iz Švajcarske i Andreas Cimerman iz Njemačke.
Delegacija Kosova će svoje argumente sudu predočiti popodne, od 15 sati.
Ona će zastupati tezu da je višegodišnjim kršenjem ljudskih prava Albanaca, naročito 1999. godine, Srbija izgubila pravo na Kosovo, što je priznanjem nezavisnosti potvrdilo i oko 60 zemalja.
Delegaciju Kosova predvodi ministar spoljnih poslova Skender Hyseni, a pravne argumente u korist nezavisnosti Kosova izložiće britanski advokat Michael Wood.
"Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom", glasi pitanje koje je Međunarodnom sudu pravde u oktobru 2008. godine postavila Generalna skupština UN, usvojivši na zahtjev Srbije rezoluciju o tome. Rezolucija je zvanično primljena u Palati mira u Hagu 10. oktobra 2008.
Odluka suda, preciznije "savetodavno mišljenje" očekuje se do leta 2010. godine.
Svoje odgovore na to pitanje najvišem sudu UN ponudiće, od 1. do 11. decembra, predstavnici 28 država. Za učešće u raspravi prijavilo se 30 zemalja, ali su u međuvremenu odustali Bahrein i Laos.
Međunarodni sud pravde će, pošto sasluša usmene argumente, utvrditi savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće za države. Za donošenje savjetodavnog mišljenja postoje rokovi, a u praksi odlučivanje 15 sudija, predvođenih predsjednikom suda Hisashi Ovadom iz Japana, traje mjesecima. U nedavnom susretu sa novinarima sudija Ovada je naznačio da je "normalno" da odluku suda "prihvati" Generalna skupština UN koja je i zatražila mišljenje.
"Da li će Generalna skupština zatim i postupiti po tom savjetodavnom mišljenju suda, zavisi od nje, a isto važi i za države", rekao je japanski sudija Ovada. Od osnivanja 1946. godine, Međunarodni sud pravde je dao savjetodavno mišljenje u 25 međudržavnih sporova.
Petnaestorica sudija će 2. decembra saslušati zastupnike Albanije, Njemačke, Saudijske Arabije i Argentine, a sutradan će riječ imati Austrija, Azarbejdžan, Bahrein i Bjelorusija.
Predstavnici Bolivije, Brazila, Bugarske i Burundija stupiće pred Sud 4. decembra, a Kine, Kipra, Hrvatske i Danske u ponedjeljak, 7. decembra.
Tokom deset dana rasprave, svoj stav o otcepljenju Kosova od Srbije iznijeće pravni predstavnici 28 zemalja, članica UN-a. Rasprava je historijska, kažu i u samom sudu. Prvi put u jednom sporu pred Sudom pojaviće se Kina, a prvi put, posle više od 50 godina, 8. decembra suprotne stavove o jednom međunarodnom problemu izneće delegacije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Nijedan spor ili rasprava do sada vođeni pred sudom pravde nisu okupili toliko učesnika - 36 zemalja predalo je pisane podneske, a 28 će učestvovati i u usmenoj raspravi.
Pravni zastupnici Španije, SAD, Rusije i Finske dobiće riječ 8. decembra, dok će sljedećeg dana Sud saslušati mišljenje Francuske, Jordana i Norveške.
Pretposljednjeg dana rasprave, 10. decembra, pred Sudom će se pojaviti predstavnici Holandije, Laosa, Rumunije i Velike Britanije, a rasprava će biti okončana 11. decembra nastupima Venecuele i Vijetnama.
Sve učesnice u raspravi će, po odluci suda, za izlaganje argumenata imati 45 minuta.
U prethodnoj fazi postupka, pisane podneske je Sudu uložilo 35 država: Češka Republika, Francuska, Kipar, Kina, Švicarska, Rumunija, Albanija, Austrija, Egipat, Njemačka, Slovačka, Ruska Federacija, Finska, Poljska, Luksemburg, Libija, Velika Britanija, SAD, Srbija, Španija, Iran, Estonija, Norveška, Holandija, Slovenija, Letonija, Japan, Brazil, Republika Irska, Danska, Argentina, Azerbejdžan, Maldivi, Sijera Leone, Bolivija i Venecuela.
Rasprava privlači i veliki broj novinara, pa će oko njih 80, u narednih deset dana, pratiti argumentaciju koja će biti iznošena u Međunarodnom sudu pravde.
Novinarima koji izvještavaju sa rasprave nije dozvoljen ulazak u zgradu suda, poznatu kao Palata mira, već je, prvi put u historiji tog tijela, za medije podignut specijalni šator u dvorištu. Tridesetak agencijskih, televizijskih i novinskih izveštača iz Prištine, Beograda, Holandije i drugih zainteresovanih država, prvog dana rasprave, izveštavaju iz šatora veličine oko 200 kvadratnih metara, u okviru kojeg im je obezbjeđen prijenos zasjedanja preko video bima i audio prijevod na engleski ili francuski jezik. Sud je obezbjedio i posebnu prikolicu koja će izvještačima sa desetodnevne rasprave poslužiti kao toalet.
U Hagu je jutros temperatura bila 5 stepeni Celzijusa. U šatoru za medije, koji se zagrijeva sa četiri kalolifera, novinari će takođe moći da kupe sebi ručak (supu, piletinu, sendviče, kolače i druge slatkiše), kao i kafu, vodu i sokove.
Sud je ipak ostavio mogućnost da šest medijskih kuća sa kamerama dobije mogućnost da slika unutrašnjost zgrade, ali bez dozvole da vrši direktan prijenos rasprave. Pitanje je kako će se dvadesetak televizijskih ekipa sporazumijeti koje će od njih biti među šest “srećnika” koji će svojim medijima omogućiti snimke Palate mira iznutra.
Obezbjeđenje, kao i osoblje suda zaduženo za informacije izuzetno je ljubazno, ali precizne informacije u vezi sa bilo čim uglavnom nemaju.
