Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) u novembarskom izvještaju ukazuje na diskriminatorski položaj kosovskih Albanaca, Srba, Bošnjaka i drugih manjina u procesu vizne liberalizacije.

Prvi korak u tom tretmanu, kako je ukazano, predstavlja specifično rješenje po kome stanovnici Kosova, bez obzira na etničku pripadnost, mogu imati pasoš Srbije koji izdaje specijalna direkcija Ministarstva unutrašnjih poslova, ali su pasoši izdati u toj direkciji isključeni iz bezviznog putovanja u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma.

Drugi korak je to što Kosovo još nije dobilo mapu puta za viznu liberalizaciju i nije počelo dijalog o viznom režimu, što je veliko razočarenje za proevropske snage u Prištini.

"Ovaj diskriminatorski tretman nije samo problem za građane Kosova, već podriva i interese Evropske unije", upozorava se u izveštaju ESI, neprofitnog istraživačkog instituta.

Odlaganje pregovora o viznom režimu sa Kosovom, prema stavu ESI, podriva i uticaj EU u predstojećem moderiranju dijaloga između Beograda i Prištine.

Takva politika, kako je ocjenjeno, podriva napore EU da se promoviše preko potrebna izgradnja institucija na Kosovu i slabi pozicija proevropskih snaga na Kosovu. Trenutna politika EU čuva "problematični status kvo" u kojem su građani Kosova peta po veličini grupacija koja traži azil u EU, poslije građana Avganistana, Rusije, Somalije i Iraka.

Evropska komisija nije otvorila dijalog o viznom režimu sa Kosovom, niti je predstavila mapu puta ili bilo koji dokument o tome šta bi vlasti u Prištini trebalo da urade kako bi se građanima Kosova omogućilo putovanje bez viza. Ne postoji razlog da se ista logika koja važi za Makedonce, Crnogorce i Srbe ne primeni i na građane Kosova, navodi se u izveštaju ESI i dodaje da građani Srbije bez viza mogu putovati u 88 zemalja svijeta, dok su vlasnici kosovskih pasoša sada izolovaniji nego prije 12 meseci.

Podseća se da je direktor Direkcije za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji Pjer Mirel jula ove godine u Prištini izrazio je očekivanje da će dijalog o ukidanju viza početi u septembu, što su svi kosovski dnevnici tada ocenili kao ohrabrujuću vest. Međutim, septembar je došao, ali dijalog nije počeo.

Od 27 zemalja članica EU, potpisnice Šengenskog sporazuma nisu Velika Britanije i Irska, za koje važi poseban vizni režim. Deo šengenskog prostora nisu ni Bugarska, Rumunija i Kipar, ali one primjenjuju politiku bezviznog putovanja koje odobri EU. Bela šengen lista podrazumijeva i putovanja bez viza u Švajcarku, Norvešku i Island.