Analitičari na Kosovu tvrde da je Kosovo izgubilo momenat za nova priznanja – to je bio period odmah poslije MSP.
Oni smatraju da zvanična Priština nema strategiju za lobiranje i da nije uspjela da odgovori Srbiji na njene poduzete akcije, kako bi se proces novih priznanja Kosova odugovlačio.
Dva ipo mjeseca od objave odluke Međunarodnog Suda Pravde da proglašenje nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, državu Kosovo je priznala samo jedna zemlja, Honduras, i tako postala 70 zemlja koja je priznala nezavisnost koja je bila proglašena 17. februara 2008.godine.
Zvanična Priština je najavila da će nakon pozitivne odluke MSP uslediti mnogobrojna priznanja, međutim, to se i nije dogodilo.
Kosovski analitičari tvrde da Priština nije imala odgovarajuću strategiju za lobiranje, dok iz Ministarstva Spoljnih Poslova ranije su govorili da strategija postoji, ali da se zbog diplomatske diskrecije njeni detalji ne mogu objavljivati.
Međutim, ako tako nešto postoji, rezultata još uvijek nema, i ovo je trenutak da se shvati da je u pitanju pogrešna strategija, kažu analitičari.
Ardian Arifaj analitičar iz Kluba za vanjsku politiku, kaže za RSE, da se Kosovo nalazi u ovakvoj situaciji uglavnom zato što Priština nije ozbiljno shvatila cio ovaj proces.
"Plašim se da je ovo rezultat neozbiljnosti Vlade Kosova, političkog vodjstva i zato što se ne posvećuje dovoljna pažnja tome da je Kosovu potrebno da ima nova priznanja. Smatram da nisu shvatili ozbiljnost trenutka, odnosno da je ovo bila najbolja faza da se mobilizuju što više država kako bi priznale Kosovo. Prema tome da mislim da je ovo jedna izgubljena prilika za Kosovo“, kaže Arifaj.
Analitičar Dritan Lajci smatra da je problem kod nedostatka inicijative. Lajci kaže da je za Kosovo bilo teško da poduzme inicijativu kao nezavisna zemlja zato što nije naslijedila nikakvu diplomatsku infrastrukturu.
"Bila je neravnopravna bitka između Kosova, koja je imala pravo da traži više priznanja, i Srbije koja se tome suprostavljala, ali koja je uspjela u tome zato što je iskoristila nadslijedstvo bivše Jugoslavije. Kosovo je bilo malo poznato u Evropi i svijetu, za razliku od Srbije koja je imala mogućnost da preduzme inicijativu kao članica UN-a, OSCE-a, ili regionalnih organizacija. Kod nas se radi o nedostatku kapaciteta diplomatske infrastrukture, lobiranja, financijskog i ekonomskog stanja”, kaže Lajci.
Jedan broj zemalja se sada izjasnilo da će razmotriti odluku o priznanju Kosova nakon najavljenog dijaloga Prištine i Beograda, za šta se Beograd nakon usvajanja Rezolucije o Kosovu na Generalnoj Skupštini UN-a zalaže.
Ovo će svakako dalje odugovlačiti nova priznanja, kaže Arifaj.
"Sve one zemlje koje su mislile da priznaju Kosovo, sad će sačekati rezultate dijaloga, da vide šta će dijalog donijeti i onda će nakon razgovora odlučiti da li da priznaju Kosovo ili ne. Nijedna zemlja na svijetu neće patiti od toga da li će priznati Kosovo ili ne. Za njih, ovo ne predstavlja hitno pitanje. Ali, oni koji trpe zbog kašnjenja sa novim priznanjima smo mi Kosovari, građani Kosova“, kaže Arifaj.
Dok Lajci smatra da sve zavisi od toga ko je bojli igrač.
"Lopta je na terenu i sada ostaje da vidimo ko je bolji igrač. Srbija traži da se sačeka dok počne dialog, ali Kosovo, sa druge strane, može upotrebiti prvi dio rezolucije koje priznaje odluku MSP da je proglašenje nezavisnosti Kosova bilo u harmoniji sa međunarodnim pravom“, zaključuje Lajci.
Radio Slobodna Evropa
