Finansijska podrška od vlade za proizvodnju pšenice je na Kosovu ove godine dostigla 4,4 miliona eura.
"Finansijska podrška od vlade za proizvodnju pšenice na Kosovu dostigla je ove godine 4,4 miliona eura", izjavio je Adil Behramaj, glasnogovornik kosovskog ministarstva poljoprivrede.
"Rezultat te podrške bio je [dodatnih] 6.000 hektara posijane pšenice ove godine," rekao je Behramaj.
Salih Salihu, poljoprivrednik i profesor poljoprivrede na Univerzitetu u Prištini, počeo je prije tri godine u Vitiji uzgajati pšenicu, kukuruz, krompir i luk.
On je jedan od poljoprivrednika koji su dobili subvencije od vlade.
"Kosovo je podijelilo subvencije od 100 eura po hektaru, predviđene samo za poljoprivrednike koji siju više od dva hektara," izjavio je Salihu.
Salihu ima 58 hektara zemlje, od kojih je prošle godine pšenicom zasijano 45, a ove godine 27 hektara.
"Obično pšenicom zasijavamo veće oblasti, ali to zavisi od godine do godine. Ove godine su bili veliki prinosi u odnosu na prošlu", izjavio je Salihu.
Usjev pšenice nije ostvario velike prinose drugdje na Kosovu. Dnevni list "Koha Ditore" izvijestio je početkom augusta da su u Orahovcu poljoprivrednici prijavili prepolovljenu žetvu u odnosu na prošlogodišnju; prošle godine je ona iznosila 5.500 kg po hektaru, a ove godine samo 3,900 kg.
Behramaj kaže da je proizvodnja pšenice ove godine manja u cijelom regionu, zbog visokih temperatura i suše. Kosovo ima namjeru da kompenzira nižu proizvodnju pšenice po hektaru zasijavanjem dodatnih polja, čime bi se trebala izjednačiti proizvodnja za obje godine.
Međutim, Salihu kaže da postoji niz poteškoća kad je u pitanju povećana proizvodnja pšenice, poput osiguranja kvalitetnog sjemenskog materijala i đubriva.
"Sjeme se uvozi iz susjednih zemalja i većinom nije visokokvalitetno. Također se uvoze skupa đubriva, koja nemaju garanciju za kvalitet", kaže Salihu.
Behramaj kaže da je ove godine na Kosovu pšenicom zasijano 83.875 hektara zemljišta, te da se očekuje proizvodnja od oko 4 tona po hektaru.
Opšte potrebe Kosova za pšenicom iznose oko 410.000 tona, kaže on. Zemlja uvozi pšenice u ukupnoj količini od oko 130.000 tona. Kosovo uvozi pšenicu, kukuruz i brašno uglavnom iz Srbije i Rusije.
"Očekuje se da će Kosovo pokriti 75% svojih domaćih potreba za potrošnjom pšenice," izjavio je Behramaj.
Međutim, Tahir Tahiri, predsjedavajući Sindikata poljoprivrednika Kosova, ne slaže se s vladinim podacima. Tahiri je početkom avgusta izjavio za dnevnik "Zëri" da sa svojom domaćom proizvodnjom, Kosovo jedva da pokriva 30% potreba svog stanovništva.
Prema riječima Salihua, Kosovo proizvodi od 200.000 do 250.000 tona pšenice.
"Važno je da Kosovo uveća proizvodnju pšenice, jer ono godišnje troši oko 35 miliona eura na kupovinu pšenice", kaže Salihu, dodajući da je potrebno zasijati nove površine i ostvariti veću proizvodnju po hektaru.
"Kako bi se pokrile potrebe potrošača za pšenicom, površine zasijane pšenicom treba proširiti, treba unaprijediti agrotehničke mjere, a poljoprivrednike treba obučiti po pitanju njihove primjene. Time bi se uvećala proizvodnja," izjavio je Behramaj.
/SETimes/
