Zajednica Bektaša, čiji se svjetski centar nalazi u Tirani, traži od Albanije poseban status poput Vatikana u Italiji. Ta vijest ostala bi daleko od očiju javnosti da se tim povodom u "New York Timesu" nije oglasio premijer Albaniije Edi Rama i rekao da će u bliskoj budućnosti objaviti planove u vezi sa tim zahtjevom.
Prema njegovim riječima to će biti suverena država reda Bekatša čiji je cilj da promoviše tolerantnu verziju islama kojom se Albanija ponosi. Ramina izjava za "New York Times", koju su prenijeli ovdašnji mediji, otvorila je još jednu u nizu polemka u albanskom društvu, ali iznenadila i poglavara svjetske bektaške zajednice Hadži Dede Baba Edmonda Brahimaja.
On je u izjavi za Kosovo Online potvrdio da od države traže poseban status i naveo da su Bektaši u Albaniji registrovani kao nevladina, neprofitna organizacija.
"Želimo da nam albanska država odobri poseban status poput Vatikana u Italiji. Mi to zaslužujemo, to zaslužuje naša zajednica. Kako je rekao Papa Jovan Pavle II, bez Bektaša ne bi bilo Albanije. Zamislite koliko je bektašizam bio važan za ovu zemlju. Ovdje, u našem centru, imamo 35 hektara površine. Ovo je svjetski centar Bektaša. Želimo poseban status. Tu nema ništa loše. Mi to moramo da rješmo kao Albanci, ne smijemo da čekamo da stranci dođu i riješe to umjesto nas", rekao je Baba Mondi.
Prema njegovim riječima više od pedeset posto stanovništva Albanije su Bektaši, što potvrđuje studija koju je uradila ta zajednica.
"Uradili smo jednu knjigu o geografskoj rasprostranjenosti naših vjernika u Albaniji, koju ćemo objaviti i pokazati međunarodnim institucijama i našim vjernicima da bi se znalo ko su Bektaši. Ona će pokazati koje su to oblasti gdje se nalaze Bektaši. Kod nas je bilo 113 tekija, i 1100 turbeta. To su za nas bila sveta mjesta. Svi su verifikovani i biće obiljleženi na mapi, da ih vidi cijela Albanija i cio svijet. Mi Bektaši se trudimo da budemo faktor mira, kakvi smo bili i kakvi ćemo uvijek biti", kaže Baba Mondi.
Baba Mondi smatra da proglašenje bektaškog centra za državu, kakva je Vatikan, nema prepreka čak ni teritorijalnih, jer imaju velike posjede u Albaniji. Naglašava i to da se za većim delom imovine koja im je oduzeta u vrijeme komunizma, zahtjeva pred ovdašnjom Agencijom za restituciju.
"Naravno, naša imovina nam nije vraćena. Imovina u zemlji podjeljena je prema Zakonu 7501 i tu se stvar završila. Dobili smo vrlo mali dio, imamo neke pašnjake u planinama. Imamo mnogo imanja, sve do obale. Nastavljamo sa suđenjem, a evo već trideset godina odluka nije donijeta. Nije bilo volje da se ovaj problem riješi. Nastavićemo da se borimo. Mi, kao svjetski centar Bektaša, objavićemo jos jednu knjigu, o našim imanjima u Albaniji, sa urednim zapisima i dokumentima. Možda će to biti od koristi našim potomcima. Znate kako to ide, otac ostavlja imanje sinu", rekao je Baba Mondi.
Bektaška zajednica, zbog zabrane rada u Turskoj od strane Mustafe Kemala Ataturka, u Albaniju se preselila prije jednog vijeka. Zvanično je priznata 1920. godine na kongresu u Lušnji kojim je uspostavljana albanska država. Kasnije 1930. godine Ahmet Zogu je posebnim dekretom dozvolio uspostavljanje svjetskog centra Bektaša u Tirani. Njeni članovi su bili mnoge istaknute ličnosti poput književnika Ismaila Kemalija, ali i donedavnog predsjednika Ilira Mete. Albanija je Dan Novruza, njavažniji praznik Bektaša, za državni praznik proglasila 1992. godine.
Bektaši su islamski derviški red, bratstvo koje slijedi učenje Hadži Bektaša Velija, anadolijskog mistika i derviša iz 13. vijeka. Tokom osmanskog perioda pokret bio je veoma uticajan među janičarima i širio se na Balkan, najviše u Albaniji. Konzervativni muslimani šiiti i suniti smataju ih jereticima i sektom. Bektaša ima i na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji kao i u još 31 zemlji.
On je u izjavi za Kosovo Online potvrdio da od države traže poseban status i naveo da su Bektaši u Albaniji registrovani kao nevladina, neprofitna organizacija.
"Želimo da nam albanska država odobri poseban status poput Vatikana u Italiji. Mi to zaslužujemo, to zaslužuje naša zajednica. Kako je rekao Papa Jovan Pavle II, bez Bektaša ne bi bilo Albanije. Zamislite koliko je bektašizam bio važan za ovu zemlju. Ovdje, u našem centru, imamo 35 hektara površine. Ovo je svjetski centar Bektaša. Želimo poseban status. Tu nema ništa loše. Mi to moramo da rješmo kao Albanci, ne smijemo da čekamo da stranci dođu i riješe to umjesto nas", rekao je Baba Mondi.
Prema njegovim riječima više od pedeset posto stanovništva Albanije su Bektaši, što potvrđuje studija koju je uradila ta zajednica.
"Uradili smo jednu knjigu o geografskoj rasprostranjenosti naših vjernika u Albaniji, koju ćemo objaviti i pokazati međunarodnim institucijama i našim vjernicima da bi se znalo ko su Bektaši. Ona će pokazati koje su to oblasti gdje se nalaze Bektaši. Kod nas je bilo 113 tekija, i 1100 turbeta. To su za nas bila sveta mjesta. Svi su verifikovani i biće obiljleženi na mapi, da ih vidi cijela Albanija i cio svijet. Mi Bektaši se trudimo da budemo faktor mira, kakvi smo bili i kakvi ćemo uvijek biti", kaže Baba Mondi.
Baba Mondi smatra da proglašenje bektaškog centra za državu, kakva je Vatikan, nema prepreka čak ni teritorijalnih, jer imaju velike posjede u Albaniji. Naglašava i to da se za većim delom imovine koja im je oduzeta u vrijeme komunizma, zahtjeva pred ovdašnjom Agencijom za restituciju.
"Naravno, naša imovina nam nije vraćena. Imovina u zemlji podjeljena je prema Zakonu 7501 i tu se stvar završila. Dobili smo vrlo mali dio, imamo neke pašnjake u planinama. Imamo mnogo imanja, sve do obale. Nastavljamo sa suđenjem, a evo već trideset godina odluka nije donijeta. Nije bilo volje da se ovaj problem riješi. Nastavićemo da se borimo. Mi, kao svjetski centar Bektaša, objavićemo jos jednu knjigu, o našim imanjima u Albaniji, sa urednim zapisima i dokumentima. Možda će to biti od koristi našim potomcima. Znate kako to ide, otac ostavlja imanje sinu", rekao je Baba Mondi.
Bektaška zajednica, zbog zabrane rada u Turskoj od strane Mustafe Kemala Ataturka, u Albaniju se preselila prije jednog vijeka. Zvanično je priznata 1920. godine na kongresu u Lušnji kojim je uspostavljana albanska država. Kasnije 1930. godine Ahmet Zogu je posebnim dekretom dozvolio uspostavljanje svjetskog centra Bektaša u Tirani. Njeni članovi su bili mnoge istaknute ličnosti poput književnika Ismaila Kemalija, ali i donedavnog predsjednika Ilira Mete. Albanija je Dan Novruza, njavažniji praznik Bektaša, za državni praznik proglasila 1992. godine.
Bektaši su islamski derviški red, bratstvo koje slijedi učenje Hadži Bektaša Velija, anadolijskog mistika i derviša iz 13. vijeka. Tokom osmanskog perioda pokret bio je veoma uticajan među janičarima i širio se na Balkan, najviše u Albaniji. Konzervativni muslimani šiiti i suniti smataju ih jereticima i sektom. Bektaša ima i na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji kao i u još 31 zemlji.
