Proslava nakon gola

Proslava defanzivca turske nogometne reprezentacije Meriha Demirala nakon gola protiv Austrije izazvala je veliku polemiku.

Proslava defanzivca turske reprezentacije Meriha Demirala nakon postignutog drugog gola protiv Austrije, kojim je svom timu osigurao plasman u četvrtfinale Eura 2024, izazvala je veliku polemiku u zvaničnim i nezvaničnim sportskim i političkim krugovima.

Demiral je digao ruke s podignutim malim prstom i kažiprstom, što predstavlja simbol Sivih vukova, grupe koja politički pripada Stranci nacionalističkog pokreta, koja je zabranjena u mnogim evropskim zemljama, poput Austrije i Francuske.

Veliki napad na Demirala

Polemika je počela nakon što je njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser objavila post u kojem je izrazila svoje nezadovoljstvo zbog Demiralovog podizanja simbola Sivih vukova.

"Na našim stadionima nema mjesta za simbole turske krajnje desnice. Korištenje Evropskog prvenstva kao platforme za rasizam je neprihvatljivo. Očekujemo da UEFA istraži ovaj slučaj i procijeni moguće sankcije”, rekla je.

Faeser je, također, podijelila vezu analize prisustva Sivih vukova u Njemačkoj koju je uradio Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), uz objašnjenje: „Naše obavještajne službe pomno prate turske desničarske ekstremiste u Njemačkoj”.

Ovo znači da je prisustvo Sivih vukova pod nadzorom Saveznog ureda za zaštitu ustava u Njemačkoj, ali nisu zabranjeni Sivi vukovi i njihov simbol u ovoj zemlji.

UEFA je pokrenula istragu protiv ovog turskog defanzivca zbog „mogućnosti nedoličnog ponašanja“ tokom utakmice prema 4. stavki 31. člana njenih disciplinskih propisa. U saopćenju je navela da je imenovan „istražitelj koji odlučuje ​​o pitanjima etike i discipline“.

U ovom kontekstu, Njemačko-izraelsko društvo (DIG), koje je Sive vukove opisalo kao prijetnju Jevrejima, Jermenima, Grcima i Kurdima, pozvalo je njemačke vlasti da zabrane ovu desničarsku grupu. Predsjednik ovog društva Volker Beck je u saopćenju rekao: „Ideološke ideje ovih fašističkih nacionalista ugrožavaju javnu sigurnost.“

Zvanične reakcije

Tursko ministarstvo vanjskih poslova je u srijedu pozvalo njemačkog ambasadora u Ankari u sjedište Ministarstva zbog zahtjeva Berlina da UEFA uvede sankcije reprezentativcu Demiralu, dok je u četvrtak Njemačko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo turskog ambasadora u Berlinu u znak protesta zbog Demiralovog isticanja simbola kojeg Ministarstvo vanjskih poslova smatra „ekstremističkim“.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je saopćenje u kojem osuđuje politički motivirane reakcije na korištenje historijskog i kulturnog simbola, pritom ne ciljajući ni na koga, tokom slavlja na sportskom natjecanju.

"Neprihvatljivo je da UEFA vodi disciplinsku istragu protiv našeg fudbalera Meriha Demirala”, dodaje se u saopćenju.

U istom kontekstu, turski ministar omladine i sporta Osman Aşkın Bak rekao je: „Pompa oko ovakvog slavlja je pretjerana”.

Na platformi X objavio je sliku Demirala uz komentar: „Nema potrebe da se opširno piše o ovoj temi”.

Omer Celik, glasnogovornik Stranke pravde i razvoja, je prokomentirao: „Oni koji su zabrinuti zbog rasizma i fašizma trebali bi svoju pažnju usmjeriti na nedavne izbore u Evropi”.

Komentirajući ovu situaciju, lider Stranke nacionalističkog pokreta Devlet Bahçeli kritizirao je UEFA-u rekavši da je istraga „pristrana i nepravedna“, ističući da „učešće UEFA-e u ovoj kampanji protiv Turske i Turaka je dio niza konstantnih provokacija“.

Pružajući podršku reprezentaciji Turske, prema riječima aktivista, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan se sprema da prisustvuje utakmici između svoje zemlje i Nizozemske koja će se igrati u subotu u Berlinu u četvrtfinalu Eura 2024, nakon što je otkazao putovanje koje je bilo zakazano za Azerbejdžan istog dana.

Omer Bayram je za Al Jazeeru rekao da isključuje mogućnost eskalacije trenutne krize između Ankare i Berlina te rekao da će ostati u okviru političkih sporova čak i ako se UEFA odluči za sankcije Merihu Demiralu, iako postoji mogućnost za neizricanje sankcija.

Bayram se osvrnuo na gnjev koji je bio zahvatio Evropu nakon što su turski reprezentativci slavili „vojnim pozdravom“ tokom utakmice osmog kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2020, ali to nije rezultiralo ničim ozbiljnijim od razmjene poruka između interesnih strana.

Nezvanične reakcije

Turski reprezentativac dobio je veliku podršku turskog naroda nakon što je UEFA objavila da namjerava pokrenuti istragu protiv njega.

Novinarka Sevda Turkusev objavila je svoju podršku Demiralu od prvog trenutka i rekla: „Melih Demiral, mi smo uz tebe. UEFA je otvorila istragu protiv našeg sina koji je podigao simbol Sivog vuka, koji ukazuje na turski identitet, zar nije tako?“.

U istom kontekstu, na zvaničnom nalogu jednog navijača turskog kluba Fenerbahcea objavljena je slika Demirala s podignutim simbolom Sivih vukova uz komentar: „Ima ljudi koji su uznemireni, nastavimo da ih uznemiravamo”.

S druge strane, bivši član turskog parlamenta iz prokurdske Narodne demokratske stranke Ferhat Encu osudio je ono što je turski igrač uradio, rekavši: „Nikada neću biti uz rasiste i fašiste. Samo danas smo oživili uspomenu na Madimak. Oni koji su spalili Madimak stavili su ovaj znak. Dolje fašizmu”.

Ko su Sivi vukovi?

Grupa koju je 1960-ih osnovao pukovnik Alparslan Turkes, koji je igrao istaknutu ulogu u državnom udaru 1960. u Turskoj i osnovao Stranku nacionalističkog pokreta, savezničku stranku vladajućoj Partiji pravde i razvoja.

Njen naziv vezuje se za drevnu legendu koja govori o genocidnom ratu protiv Turaka, u kojem je preživjelo samo jedno dijete, koje je bilo prisiljeno da se oženi vučicom i sa njom dobije dvanaest potomaka koji su oživjeli turska plemena.

Grupa zagovara ideju superiornosti turske rase, protivi se davanju državljanstva turskim Kurdima i Alevitima i suočava se sa optužbama da je „ekstremistički fašistički“ pokret. Nekoliko evropskih zemalja klasificira je kao terorističku organizaciju jer je optužena za krvave napade, poput atentata na papu Ivana Pavla II 1981. u Portugalu, zatim ubistva više od stotinu Alevita u Marashu 1978. i na desetke ljevičarskih demonstranata na Taksimu u Istanbulu 1977.

Također se vjeruje da se borila u Azerbejdžanu protiv Jermenije, prije nego što je bila umiješana u pokušaj državnog udara koji je doveo do njene zabrane tamo, a zabranjena je i u Kazahstanu 2005. godine.

U izvještaju Federalne agencije za građansko obrazovanje (bpb) iz 2017. godine stoji da je ova grupa najveći desničarski pokret u Njemačkoj, koji je nadmašio neonacističke pokrete. Evropski izvještaji potvrđuju da su Sivi vukovi aktivni u nenaoružanom obliku u zemljama s velikom turskom zajednicom, poput Njemačke, Holandije, Austrije, Francuske i Belgije.

Francuska je 2020. godine donijela odluku o zabrani ove grupe nakon što je oskrnavila spomenik genocidu nad Jermenima u blizini grada Leona, ispisujući na njemu Sivi vukovi. Turska vlada je odgovorila na ovu odluku rekavši da „ne postoji organizacija koja se zove Sivi vukovi“.