U subotu, 1. juna, stupa na snagu treća faza njemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage, koja donosi brojne pogodnosti i za građane Zapadnog Balkana, a prije svega duplo veću kvotu radnika iz regiona koji će moći lakše da se zaposle u Njemačkoj.
Njemačka vlada uvojila je prošle godine Zakon o imigraciji stručnih radnika (FEG) čije odredbe stupaju na snagu postepeno.
Zapravo, riječ je o produženju zakona iz 2016. godine koji je građanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova omogućio olakšice za ulazak na njemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.
Zakon je prošle godine produžen i izmjenjen i stupa na snagu u fazama. Izmjene se ne odnose na poslove čije je obavljanje zakonom vezano uz nostrifikaciju diplome, na primjer akademskih zanimanja poput medicinskih ili poslova nege nemoćnih.
Po zakonu, svako ko ima neku stručnu kvalifikaciju, moći će da obavlja taj posao i u Njemačkoj, a isto važi, bez dokazivanja, i za osobe koje su, tamo odakle su, najmanje dvije godine radile na nekom poslu koji zahtjeva "državno priznatu strukovnu diplomu“.
Novost je i takozvana "karta šanse" za traženje posla, koja se bazira na dodjeli poena po različitim kriterijumima, kao što su kvalifikacije, znanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo, veze sa Njemačkom, starost i eventualno porodici koja je u pratnji stranog radnika.
Treća faza zakona olakšaće stranim radnicima koji se zaposle i da za sobom dovedu članove ne samo uže, nego i šire porodice.
Ta faza posebno je zanimljiva za stručnjake u zanatskim profesijama jer će, između ostalog, od 1. juna 2024. godine kvota za ljude sa Zapadnog Balkana biti udvostručena sa 25.000 na 50.000, saopštio je centralni savez njemačkih zanatlija ZDH, prenosi Beta.
Konkretno, to znači da će 50.000 građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova imati olakšani pristup na njemačko tržište rada, bez dokazivanja profesionalnih kvalifikacija. Uz to, postojaće i mjesečni kontingenti.
Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje dodjeljivaće dozvole za zapošljavanje unapred, a ne kao do sada kao naknadno odobrenje, a poslodavci će dozvolu moći da zatraže i onlajn.
Čim Agencija dodjeli odobrenje, budući radnik sa Zapadnog Balkana će u nadležnom konzularnom predstavništvu moći da zatraži njemačku boravišnu i radnu vizu.
Ipak, olakšice neće važiti za produženje boravišne dozvole, već će u tom slučaju zaposleni morati da se obrati nadležnoj upravi za strance.
ZDH je ukazao da uspjeh zakona, koji u Njemačku treba da privuče hronično deficitarnu stručnu radnu snagu, umnogome zavisi i od brzine a efikasnosti institucija.
Da bi od regulative za Zapadni Balkan profitirala i mala preduzeća, moraju i u "njemačkim predstavništvima u inostranstvu i u njemačkim službama zaduženim za strance da budu uvedeni brzi i efikasni administrativni postupci“, navelo je udruženje.
Zapravo, riječ je o produženju zakona iz 2016. godine koji je građanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova omogućio olakšice za ulazak na njemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.
Zakon je prošle godine produžen i izmjenjen i stupa na snagu u fazama. Izmjene se ne odnose na poslove čije je obavljanje zakonom vezano uz nostrifikaciju diplome, na primjer akademskih zanimanja poput medicinskih ili poslova nege nemoćnih.
Po zakonu, svako ko ima neku stručnu kvalifikaciju, moći će da obavlja taj posao i u Njemačkoj, a isto važi, bez dokazivanja, i za osobe koje su, tamo odakle su, najmanje dvije godine radile na nekom poslu koji zahtjeva "državno priznatu strukovnu diplomu“.
Novost je i takozvana "karta šanse" za traženje posla, koja se bazira na dodjeli poena po različitim kriterijumima, kao što su kvalifikacije, znanje njemačkog ili engleskog jezika, radno iskustvo, veze sa Njemačkom, starost i eventualno porodici koja je u pratnji stranog radnika.
Treća faza zakona olakšaće stranim radnicima koji se zaposle i da za sobom dovedu članove ne samo uže, nego i šire porodice.
Ta faza posebno je zanimljiva za stručnjake u zanatskim profesijama jer će, između ostalog, od 1. juna 2024. godine kvota za ljude sa Zapadnog Balkana biti udvostručena sa 25.000 na 50.000, saopštio je centralni savez njemačkih zanatlija ZDH, prenosi Beta.
Konkretno, to znači da će 50.000 građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova imati olakšani pristup na njemačko tržište rada, bez dokazivanja profesionalnih kvalifikacija. Uz to, postojaće i mjesečni kontingenti.
Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje dodjeljivaće dozvole za zapošljavanje unapred, a ne kao do sada kao naknadno odobrenje, a poslodavci će dozvolu moći da zatraže i onlajn.
Čim Agencija dodjeli odobrenje, budući radnik sa Zapadnog Balkana će u nadležnom konzularnom predstavništvu moći da zatraži njemačku boravišnu i radnu vizu.
Ipak, olakšice neće važiti za produženje boravišne dozvole, već će u tom slučaju zaposleni morati da se obrati nadležnoj upravi za strance.
ZDH je ukazao da uspjeh zakona, koji u Njemačku treba da privuče hronično deficitarnu stručnu radnu snagu, umnogome zavisi i od brzine a efikasnosti institucija.
Da bi od regulative za Zapadni Balkan profitirala i mala preduzeća, moraju i u "njemačkim predstavništvima u inostranstvu i u njemačkim službama zaduženim za strance da budu uvedeni brzi i efikasni administrativni postupci“, navelo je udruženje.
