Uprkos kodeksu časti koji su usvojile plemenske starešine, uprkos zakonima, na Kosovu ponovo postaje aktuelna krvna osveta. Mnoge porodice ne smeju slobodno da se kreću, ako ne dobiju dozvolu od onih kojima „duguju krv“.


Ramadan Mazreku iz okoline Suve Reke je poslije rata na kućnom pragu u samoodbrani ubio ljubavnika svoje supruge. Osuđen je zbog toga na 12 godina zatvora. Po nalogu Vrhovnog suda oslobođen je nakon šest godina, ali mu od tada familija ubijenog, koja živi na samo pedesetak metara od njegove kuće, prijeti i bez njihove dozvole ne sme nigdje da izađe.
 
"Mirovno veće i selo su me oslobodili, ali neće njegova familija. Ja sam zatvoren sa porodicom“, objašnjava nam Mazreku. Ovakvih slučajeva je sve više nakon bombardovanja. Kako su prenijele neke novine, na Kosovu ima oko hiljadu porodica koje su zatvorene zbog krvne osvete. U tim porodicama su i djeca školskog uzrasta.
 
Većina građana Kosova smatra da je krvna osveta davno prevaziđena i da sudovi treba da rješavaju slučajeve, a ne da pojedinci preuzimaju pravdu u svoje ruke. „U vreme kada Kosovo teži evroatlantskim integracijama, postojanje krvne osvete treba da je prošlost“, kaže jedan Prizrenac. „To treba da reguliše zakon i naši sudovi, a ne da se vraćamo u stara vremena kada nije bilo pravosudnih organa“, mišljenja je građanin Suve Reke.
 
Fatmir Pireci, politikologu i dobar poznavalac kosovskih prilika, smatra da su upravo pravosudni organi najveći krivci za obnavljanje krvne osvete. „Zbog politizovanih sudija postavljenih po partijskoj liniji koji ne rješavaju predmete, traže mito i korumpirani su – ponovo oživljava krvna osveta. Oni koji ne mogu da podmite sudije preuzimaju pravdu u svoje ruke i nastoje silom da je sprovedu“, ocjenjuje Pireci.
 
Krvna osveta i kućni zatvori u 21. veku, u vreme kada je Kosovo proglasilo nezavisnost i kada teži da postane član UN i Evropske Unije, jednostavno tu ne pripadaju. To će, prema rečima dr Ismeta Salihua, profesora krivičnog prava Univerzitetu u Prištini, jednog od najboljih poznavaoca krvne osvete na prostoru bivše Jugoslavije, sigurno imati negativne efekte na dalji razvoj:
 
"Prisustvo ove pojave znači da na Kosovu nije profunkcionisala pravna država. Tamo gde ima pravne države, koja podrazumeva mnoge stvari, krvna osveta ne bi smela da postoji. To će negativno uticati na dalje tokove“, siguran je Salihu.
 
Krvna osveta podrazumeva da je u slučaju teške uvrede, ranjavanja ili ubistva, uža porodica dužna da se osveti izvršiocu ili članu njegove porodice po principu „oko za oko, zub za zub“. U srednjem veku bila je uobičajena u cijeloj Evropi, a zadržala se ponegdje na Siciliji, Sardiniji, Korzici i Kritu, ali i Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori.
 
DW, Refki Alija