Na Prevalcu kod Prizrena održan je od 25. do 27. juna, treći po redu, kako su izjavili učesnici, uspješan skup predsjednika Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore: Fatmira Sejdiua, Bamira Topija, Đorđa Ivanova i Filipa Vujanovića. Ipak, neučešće ostalih predsjednika zemalja iz regiona ostavlja trag.
Dalje jačanje međusobne saradnje, rješavanje otvorenih problema dijalogom, formiranje mini-Šengen zone i omogućavanje slobode kretanja ljudi, robe i kapitala, saradnja na izgardnji infrastrukture, afirmacija napretka ka euro-atlantskim integracijama, samo su neki od zaključaka lidera ovog skupa održanog na padinama Šar-planine u prizrenskoj opštini.
Predsatvnici kosovskih medija, koji su pratili skup, u prvim reakcijama ističu dobrosusjedske odnose, kretanje bez pasoša, poštovanje zakona kao preduslova euro-atlanskim integracijama.
Korak napred
I kosovski analitičari, poput Ismaila Hasanija, slažu se da je ovo korak napred u međusobnim odnosima jer to govori o “ispitivanju mogućnosti zemalja u regionu, mada ne u kompletnom sastavu, da nešto učine u smislu uspostavljanja međusobne saradnje samostalnih država u regionu. U tom sklopu i intencije tih zemalja da se pokažu kao ozbiljni partneri u odnosu na europske integracije uopšte”.
Belul Beqaj smatra da je skup bio “dobrar pokušaj da se otvori nova stranica između država koje su spremne na međusobnu saradnju”.
“I ako još mnogo toga ima nerazjašnejnog u njihovim odnosima, ali sva ta nerazjašnjena pitanja, mislim, terba da budu u drugom planu u odnosu na njihov glavni zajednički cilj, a to je europska integracija”
Po Hasaniju učešće samo četvorice lidera govori da je skup bio nepotpun i da se još mnogo treba raditi na uključivanju i ostalih predsjednika kako bi se postiglo toliko željeno jedinstvo u regionu.
“Mislim da ovaj sastanak govori o tome da ima mnogo toga da se radi u daljem periodu kako bi se uspostavila normalna veza i kontakti na nivou regiona“.
I Srbiju ukjučiti u ove procese
Neučešće Srbije, koja je “generator demokratskih procesa u regionu, ali koja može biti generator destabilizacionih procesa na Kosovu” po Beqaju ostavlja trag. Zato treba raditi da se i Srbija ukjuči u ove procese.
“Ukoliko u ovom pokušaju zemlje koje su bile učesnice skupa pokažu da su učinile pomake u smislu produbljivanja vlastite saradnje, onda, mislim, da se stvaraju pretpostavke da se u kontekstu jednog novog , kvalitetnog ambijenta , uključi Srbija kao država koja može mnogo da doprinese u stvaranju klime povjerenja, regionalne stabilnosti i demokratskih odnosa unutar ovih država“.
Prvi ovakav skup održan je u Valoni u Albaniji, drugi u Ohridu, a poslije ovog u Prizrenu, makedonski predsednik Đorđe Ivanov je predložio je da se naredne godone ponovo održi u Ohridu“ jer crnogorski predsedniki Filip Vujanović nije prisustvovao skupu u Ohridu”.
