U Strazburu počinje ljetnje zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope tokom kojeg će se raspravljati i o stanju na Kosovu.
Izvestilac komiteta za politička pitanja Savjeta Evrope i nekadašnji švedski ministar odbrane Bjern fon Sidov će svoj izveštaj o Kosovu predstaviti drugog dana zasjedanja, a očekuje se da će na sjednici na osnovu tog teksta biti usvojena i rezolucija.
Sidov je u tekstu o situaciji na Kosovu podvukao neutralnost SE i naglasio da on u njemu prije svega insistira na standardima, a ne na statusu Kosova.
Parlamentarci će tokom ljetnjeg zasjedanja raspravljati i o napetosti na Bliskom istoku, izveštaju o pandemiji virusa H1N1, islamu, islamizmu i islamofobiji u Evropi, kao i pravnim sredstvima radi spriječavanja krešenja ljudskih prava na sjevernom Kavkazu.
Šef Međunarodne civilne kancelarije i specijalni predstavnik Evropske unije na Kosovu, Pieter Feith izjavio je da pitanje statusa Kosova neće biti ponovo otvarano kao i da je podjela isključena.
Kako je istakao „savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde“ trebalo bi da omogući konstruktivan dijalog između Beograda i Prištine.
"Ne mogu da spekulišem o odlukama međunarodnog suda, ali kao međunarodni civilni predstavnik, govoreći u ime zemalja koje su priznale Kosovo, moram da naznačim da neće biti moguće da se ponovo otvori pitanje statusa i da dalji dijalog ne bi trebalo da ima za cilj podjelu Kosova”, rekao je Feith.
“Postoje određene crvene linije koje bi trebalo imati na umu. Postoji niz praktičnih pitanja od neposredne važnosti za građane i u Srbiji i na Kosovu, koja mogu korisno da se istraže. Mislim da bi odatle trebalo početi i tako stvoriti povjerenje između Beograda i Prištine. To bi bio koristan početak”, dodao je on.
Pieter Feith smatra i da je postojanje paralelnih institucija na teritoriji Kosova neodrživo.
“Ako želimo da se približimo članstvu u EU mislim da je neodrživo postojanje paralelnih institucija na Kosovu. Zemlje članice EU nemaju paralelne institucije na teritoriji svojih susjeda. To je nemoguće zato što upravljanje na taj način nije transparentno i umanjuje funkcionisanje države. Ako se želi ozbiljan pristup procesu Stabilizacije i priduživanju koji Srbiji i Kosovu predstoje, onda treba da rješimo problem paralelnih institucija. Te institucije predstavljaju prepreku dolasku na krajnje odredište, a to je Brisel".
Uoči zasedanja SE, najavljeno je da će među državnicima bivših jugoslovenskih republika učestvovati i predsjednici Hrvatske i Makedonije, Ivo Josipović i Đorđi Ivanov.
Josipović će se obratiti poslanicima SE prvog dana zasedanja, a Ivanov u četvrtak, 24.juna.
