Postoje brojne fizičke aktivnosti koje nas održavaju vitalnim. Neki ljudi više vole trčati ujutro, a neki ići u teretanu poslije posla. Ključno je pronaći rutinu koja povećava vašu tjelesnu aktivnost, podržava vaše zdravstvene ciljeve i donosi vam radost.
No, jeste li znali da intenzitet i vrijeme fizičke aktivnosti različito utječu na vaše tijelo?
Ako je vaš cilj smanjiti inzulinsku rezistenciju, što vam može pomoći kod održavanja zdrave težine, jedna studija otkrila je da će umjerena do snažana tjelesna aktivnost poslijepodne ili navečer biti najbolji način da to učinite.
Nizozemski istraživači htjeli su provjeriti da li vrijeme fizičke aktivnosti utječe na inzulinsku rezistenciju pa su kod 755 osoba analizirali vrijeme sjedenja, prekide u sjedenju, intenzitet aktivnosti i sadržaj masti u jetri.
Studija pod nazivom Epidemiology of Obesity podijelila je sudionike u četiri skupine na temelju doba dana kada su bili najaktivniji: jutro (od šest do podne), poslijepodne (podne do 18 sati) i večer (od 18 do ponoći).
Otkrili su da i ukupna fizička aktivnost (umjerena ili snažna) i vrijeme fizičke aktivnosti smanjuju otpornost na inzulin, ali ne i sadržaj masti u jetri. Međutim, vježbanje poslijepodne i navečer smanjilo je otpornost na inzulin do 25 posto u usporedbi s ravnomjerno raspoređenom tjelesnom aktivnošću tokom dana.
Zanimljivo je da je lagana fizička aktivnost, kraći period sjedenja i više prekida u sjedećem vremenu nisu pokazali smanjenje udjela masti u jetri ili otpornost na inzulin.
Rezultati ove studije pokazuju da su vrijeme i intenzitet tjelesne aktivnosti najvažniji faktori kada se pokušava smanjiti inzulinska rezistencija. Konkretno, umjerena do snažna fizička aktivnost poslijepodne ili navečer je najučinkovitiji način za smanjenje inzulinske rezistencije.
Ako je vaš cilj smanjiti inzulinsku rezistenciju, što vam može pomoći kod održavanja zdrave težine, jedna studija otkrila je da će umjerena do snažana tjelesna aktivnost poslijepodne ili navečer biti najbolji način da to učinite.
Nizozemski istraživači htjeli su provjeriti da li vrijeme fizičke aktivnosti utječe na inzulinsku rezistenciju pa su kod 755 osoba analizirali vrijeme sjedenja, prekide u sjedenju, intenzitet aktivnosti i sadržaj masti u jetri.
Studija pod nazivom Epidemiology of Obesity podijelila je sudionike u četiri skupine na temelju doba dana kada su bili najaktivniji: jutro (od šest do podne), poslijepodne (podne do 18 sati) i večer (od 18 do ponoći).
Otkrili su da i ukupna fizička aktivnost (umjerena ili snažna) i vrijeme fizičke aktivnosti smanjuju otpornost na inzulin, ali ne i sadržaj masti u jetri. Međutim, vježbanje poslijepodne i navečer smanjilo je otpornost na inzulin do 25 posto u usporedbi s ravnomjerno raspoređenom tjelesnom aktivnošću tokom dana.
Zanimljivo je da je lagana fizička aktivnost, kraći period sjedenja i više prekida u sjedećem vremenu nisu pokazali smanjenje udjela masti u jetri ili otpornost na inzulin.
Rezultati ove studije pokazuju da su vrijeme i intenzitet tjelesne aktivnosti najvažniji faktori kada se pokušava smanjiti inzulinska rezistencija. Konkretno, umjerena do snažna fizička aktivnost poslijepodne ili navečer je najučinkovitiji način za smanjenje inzulinske rezistencije.
