Istraživanja pokazuju da ultra-obrađena hrana (UPF) čini dvije trećine dnevnog unosa kalorija djece, sa značajnim udjelom ishrane djece od 11 do 18 godina koja se sastoji od UPF-a.
UPF, povezani sa lošim zdravstvenim ishodima kao što je povećan rizik od gojaznosti i srčanih bolesti, često sadrže visoke nivoe zasićenih masti, soli, šećera i aditiva. Stručnjaci tvrde da to ostavlja manje prostora za hranljivije namirnice u ishrani ljudi.
UPF uključuju artikle kao što su sladoled, prerađeno meso, čips, hljeb masovne proizvodnje, žitarice za doručak, keksi i gazirana pića. Često sadrže aditive i sastojke koji se obično ne koriste u kućnoj kuhinji, uključujući konzervanse, emulgatore i umjetne boje i arome.
U novoj studiji koju su proveli Univerzitet u Cambridgeu i Univerzitetu Bristol, stručnjaci su analizirali četverodnevne dnevnike ishrane gotovo 3.000 djece u dobi od 11 do 18 godina. Podaci su prikupljeni iz britanske nacionalne ankete o ishrani i ishrani između 2008/09. i 2018. /19.
Studija je pokazala da je tipična potrošnja UPF-a bila 861 g dnevno, što je jednako 66 posto dnevnog energetskog unosa.
Zanimljivo je da je studija također otkrila da je unos UPF-a pao sa 67,7 posto na 62,8 posto ukupnog energetskog unosa između 2008. i 2019. Istraživači sugeriraju da bi to moglo biti zbog pojačanih zdravstvenih kampanja koje ohrabruju ljude da smanje unos šećera ili masne hrane.
Studija nije uzimala u obzir podatke nakon 2019. Dr Yanaina Chavez-Ugalde, jedan od autora sa Univerziteta u Cambridgeu, izjavila je: "Na obrasce ishrane i prakse adolescenata utiču mnogi faktori, uključujući njihovo kućno okruženje, marketing kojem su izloženi na i uticaj njihovih prijatelja i vršnjaka."
Međutim, adolescencija je također ključno razdoblje u našim životima u kojem ponašanja počinju biti ukorijenjena. Nalazi jasno pokazuju da ultra-prerađena hrana dominira ishranom adolescenata, a njihova potrošnja je daleko veća od idealne, s obzirom na njihov potencijalni negativan utjecaj na zdravlje.
UPF uključuju artikle kao što su sladoled, prerađeno meso, čips, hljeb masovne proizvodnje, žitarice za doručak, keksi i gazirana pića. Često sadrže aditive i sastojke koji se obično ne koriste u kućnoj kuhinji, uključujući konzervanse, emulgatore i umjetne boje i arome.
U novoj studiji koju su proveli Univerzitet u Cambridgeu i Univerzitetu Bristol, stručnjaci su analizirali četverodnevne dnevnike ishrane gotovo 3.000 djece u dobi od 11 do 18 godina. Podaci su prikupljeni iz britanske nacionalne ankete o ishrani i ishrani između 2008/09. i 2018. /19.
Studija je pokazala da je tipična potrošnja UPF-a bila 861 g dnevno, što je jednako 66 posto dnevnog energetskog unosa.
Zanimljivo je da je studija također otkrila da je unos UPF-a pao sa 67,7 posto na 62,8 posto ukupnog energetskog unosa između 2008. i 2019. Istraživači sugeriraju da bi to moglo biti zbog pojačanih zdravstvenih kampanja koje ohrabruju ljude da smanje unos šećera ili masne hrane.
Studija nije uzimala u obzir podatke nakon 2019. Dr Yanaina Chavez-Ugalde, jedan od autora sa Univerziteta u Cambridgeu, izjavila je: "Na obrasce ishrane i prakse adolescenata utiču mnogi faktori, uključujući njihovo kućno okruženje, marketing kojem su izloženi na i uticaj njihovih prijatelja i vršnjaka."
Međutim, adolescencija je također ključno razdoblje u našim životima u kojem ponašanja počinju biti ukorijenjena. Nalazi jasno pokazuju da ultra-prerađena hrana dominira ishranom adolescenata, a njihova potrošnja je daleko veća od idealne, s obzirom na njihov potencijalni negativan utjecaj na zdravlje.
