Popis stanovništva na Kosovu završen je 24. maja, ili nedelju dana kasnije od planiranog. Direktor Agencije za statistiku Avni Kastrati naglasio je da se, u poređenju s 2011. godinom, očekuje da će Kosovo imati 200.000 stanovnika manje, što je povezao s emigracijom, ali i prirodnim priraštajem.
Bošnjačka zajednica strahuje od tih rezultata. Od 1991. godine, kada ih je prema zvaničnim podacima bilo nešto blizu 120.000, na prethodnom popisu iz 2012. godine njihov broj je bio manji za četiri puta, dakle nešto manje od 30.000. Od jedne zajednice, tada poznate kao Muslimanska nacija, političkim uticajem i planovima jedne od akademija sa prostora bivše Jugoslavije, jer su za to objavljena tri toma kako sve to uraditi, promovisana je i "Goranska zajednica". Nakon povratka nacionalnog imena Bošnjak i maternjeg jezika bosanskog 1993. godine, na sledećem popisu mnogi su se izjasnili kao Albanci, Turci, Goranci… i nepopisana dijaspora je svakako učinila svoje da se broj Bošnjaka smanji, rekosmo, i do četiri puta.
Pred ovaj popis pojavila se nova opasnost za Bošnjake. Novi naziv za ono što nisu je "Bugari". Nakon što su to pitanje pokrenuli u albanskom dijelu Gore, formiravši "bugarsko udruženje" u Sjevernoj Makedoniji, to pitanje je došlo i do Ustava ove bivše jugoslovenske republike, Kosovo i ovdašnji Bošnjaci su došli na red. Valjda da bi sve to spojili. Naravno, njihova akademija nauka i umetnosti (BANU) je godinama to ranije pripremala. Na početku popisa bilo je i brojnih "tehničkih" problema. Umesto bosanskog jezika, u formularu je pisalo "bošnjački jezik". Umesto nacionalne odrednice Bošnjak, stajalo je "Bosanac", što je odrednica za državljane BiH. To je navodno kasnije ispravljeno, ali ne svuda na Kosovu. To je svakako uticalo i na Bošnjake koji su bili dodatno zbunjeni.
Ona mu je na to odgovorila da na popisu stanovništva "svako može da se izjasni kako želi".
"Kosovo je multietničko i Ustav kaže da je ono država Albanaca i ostalih zajednica. Dakle, nema ograničenja i niko nikoga ne spriječava da se samoidentifikuje kojoj zajednici pripada", rekla je Osmani.
Posljednji popis stanovništva na Kosovu je održan 2011. godine, a naredni bi trebao da se održi aprila ove godine.
Nakon toga, doputovao je u Prizren gdje je u jednom od tamošnjih naselja i prizemlju jedne zgrade otvorio "Ured za razvoj i integraciju Bugara u kosovsko društvo".
Bošnjački predstavnici su to okarakterisali kao otvoreno djelovanje na asimilaciji i bugarizaciji Bošnjaka. U prvi plan isticali su "zloupotrebu bošnjačkih studenata koji se upisuju u Bugarskoj, ali uz uslov da na unaprijed pripremljen formular potvrdi da mu je neko iz porodice bugarskog porijekla".
"Taj sam papir dobio od našeg čovjeka iz okolnog sela", potvrdio je za naš sagovornik iz okoline Prizrena koji je insistirao na potpunoj anonimnosti.
Pričao je dalje kako je pristao da potpiše "unaprijed pripremljen i pečatiran" dokument kojim mu se menja porijeklo, radi boljih uslova studiranja u Bugarskoj, inače zemlji članici Evropske unije (EU).
Prema njegovim riječima, nakon tog potpisa, u Bugarskoj je on, kao i više od stotinu bošnjačkih studenata, tretiran kao njihov državljanin. Imao je pravo na stipendiju, studentski dom, obećan mu je pasoš i brojne druge beneficije kojih, naglašava naš sagovornik, studenti iz nijedne države van Bugarske nisu imali.
Upitan, na početku popisa, kako će se nacionalno izjasniti: kao Bošnjak ili Bugarin – uz smjeh iz kojeg se naslućivala nelagoda pa i stid – rekao je "ne znam, razmisliću".
Abaz Ademi iz Kancelarije za integraciju bugarske zajednice na Kosovu nije konkretno odgovorio na pitanje da li na Kosovu postoji bugarska zajednica već je naveo da "nauka treba time da se bavi".
Potom je dodao da će dilemu o postojanju bugarske zajednice na Kosovu rješiti popis stanovništva. Kaže i da "ima saznanja" da je termin "Bugari" ubačen kao opcija u dijelu gdje se građani izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti, te da on to podržava.
Ademi, koji je i potpredsjednik bošnjačke Stranke demokratske akcije Kosova (SDA), kaže kako je cilj otvaranja Kancelarije za integraciju Bugara sa sjedištem u Prizrenu "ekonomsko osnaživanje naše zajednice".
Na pitanje da precizira na koga misli kada kaže "naša zajednica", Ademi navodi da je to više "geografski pojam", te da ne misli na nacionalne zajednice.
"Mislim na Župu i Podgoru (region Prizrena) ali da Bugara ima i u Orahovcu, Štrpcu i jednom dijelu Gnjilana", zaključuje Ademi.
Dodaje da je koalicija Vakat sve ove zabrinutosti podijelila sa centralnim institucijama, te međunarodnom zajednicom.
"Mi nismo protiv Bugarske, ali jesmo protiv onoga što čini Bugarska, odnosno pokušaja da asimilira bošnjačku zajednicu", navodi Demiri.
Dodaje da na Kosovu nikada nije živjela bugarska zajednica, te da je popis stanovništva iz 2011. godine najbolji pokazatelj za ove njegove tvrdnje.
Na osnovu ovog popisa stanovništva, od oko milion i sedamsto hiljada stanovnika Kosova, oko 30.000 se izjasnilo da dolazi iz redova bošnjačke zajednice, a oko 10.000 iz goranske, dok je rubriku "ostale manjinske zajednice" zaokružilo njih 2.352.
Jasmin Ademović iz bošnjačke stranke "Naša Inicijativa" kaže da je zahtjev Bugarske da se na Kosovu prizna bugarska nacionalna manjina "zlonamjeran" i "štetan".
Dodaje da se "bugarizacija", osim u regionu Prizrena, dešava i u regionu Dragaš, tačnije u oblasti Gora.
"Običan narod zbog loše ekonomske situacije na Kosovu nastoji da obezbjedi svojoj djeci bolju egzistenciju time što sebe upisuje kao bugarsku zajednicu. Zbog našeg nezavidnog ekonomskog položaja pokušavaju da nam promene nacionalni identitet", navodi on.
Ademović ipak ne veruje da će bugarska zajednica biti priznata Ustavom Kosova, ali smatra i da kosovske vlasti ne rade dovoljno da zaštite manjinske zajednice od navodne asimilacije u Bugare.
Demiri i Ademović pokušaj bugarizacije Bošnjaka u prizrenskoj i opštini Dragas pravdaju "velikim finansijskim sredstvima iz evropskih fondova".
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, Kosovo ima 1.586.659 stanovnika, a ovi rezultati ne uključuje popisane građane u inostranstvu, koji će trajati do 21. avgusta.
Pred ovaj popis pojavila se nova opasnost za Bošnjake. Novi naziv za ono što nisu je "Bugari". Nakon što su to pitanje pokrenuli u albanskom dijelu Gore, formiravši "bugarsko udruženje" u Sjevernoj Makedoniji, to pitanje je došlo i do Ustava ove bivše jugoslovenske republike, Kosovo i ovdašnji Bošnjaci su došli na red. Valjda da bi sve to spojili. Naravno, njihova akademija nauka i umetnosti (BANU) je godinama to ranije pripremala. Na početku popisa bilo je i brojnih "tehničkih" problema. Umesto bosanskog jezika, u formularu je pisalo "bošnjački jezik". Umesto nacionalne odrednice Bošnjak, stajalo je "Bosanac", što je odrednica za državljane BiH. To je navodno kasnije ispravljeno, ali ne svuda na Kosovu. To je svakako uticalo i na Bošnjake koji su bili dodatno zbunjeni.
"Bugarsko porijeklo"
Tokom zvanične posjete Prištini krajem decembra 2023. godine, predsjednik Bugarske Rumen Radev je od svoje kosovske koleginice Vjose Osmani zatražio da prizna bugarsku manjinu.Ona mu je na to odgovorila da na popisu stanovništva "svako može da se izjasni kako želi".
"Kosovo je multietničko i Ustav kaže da je ono država Albanaca i ostalih zajednica. Dakle, nema ograničenja i niko nikoga ne spriječava da se samoidentifikuje kojoj zajednici pripada", rekla je Osmani.
Posljednji popis stanovništva na Kosovu je održan 2011. godine, a naredni bi trebao da se održi aprila ove godine.
Nakon toga, doputovao je u Prizren gdje je u jednom od tamošnjih naselja i prizemlju jedne zgrade otvorio "Ured za razvoj i integraciju Bugara u kosovsko društvo".
Bošnjački predstavnici su to okarakterisali kao otvoreno djelovanje na asimilaciji i bugarizaciji Bošnjaka. U prvi plan isticali su "zloupotrebu bošnjačkih studenata koji se upisuju u Bugarskoj, ali uz uslov da na unaprijed pripremljen formular potvrdi da mu je neko iz porodice bugarskog porijekla".
"Taj sam papir dobio od našeg čovjeka iz okolnog sela", potvrdio je za naš sagovornik iz okoline Prizrena koji je insistirao na potpunoj anonimnosti.
Pričao je dalje kako je pristao da potpiše "unaprijed pripremljen i pečatiran" dokument kojim mu se menja porijeklo, radi boljih uslova studiranja u Bugarskoj, inače zemlji članici Evropske unije (EU).
Prema njegovim riječima, nakon tog potpisa, u Bugarskoj je on, kao i više od stotinu bošnjačkih studenata, tretiran kao njihov državljanin. Imao je pravo na stipendiju, studentski dom, obećan mu je pasoš i brojne druge beneficije kojih, naglašava naš sagovornik, studenti iz nijedne države van Bugarske nisu imali.
Upitan, na početku popisa, kako će se nacionalno izjasniti: kao Bošnjak ili Bugarin – uz smjeh iz kojeg se naslućivala nelagoda pa i stid – rekao je "ne znam, razmisliću".
Abaz Ademi iz Kancelarije za integraciju bugarske zajednice na Kosovu nije konkretno odgovorio na pitanje da li na Kosovu postoji bugarska zajednica već je naveo da "nauka treba time da se bavi".
Potom je dodao da će dilemu o postojanju bugarske zajednice na Kosovu rješiti popis stanovništva. Kaže i da "ima saznanja" da je termin "Bugari" ubačen kao opcija u dijelu gdje se građani izjašnjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti, te da on to podržava.
Ademi, koji je i potpredsjednik bošnjačke Stranke demokratske akcije Kosova (SDA), kaže kako je cilj otvaranja Kancelarije za integraciju Bugara sa sjedištem u Prizrenu "ekonomsko osnaživanje naše zajednice".
Na pitanje da precizira na koga misli kada kaže "naša zajednica", Ademi navodi da je to više "geografski pojam", te da ne misli na nacionalne zajednice.
"Mislim na Župu i Podgoru (region Prizrena) ali da Bugara ima i u Orahovcu, Štrpcu i jednom dijelu Gnjilana", zaključuje Ademi.
Predstavnici Bošnjaka: Bugarska nas zloupotrebljava
Rasim Demiri, predsjednik bošnjačke koalicije Vakat i bivši ministar regionalnog razvoja u Vladi Kosova, ocjenjuje da država Bugarska "po svaku cijenu" želi da se bugarska zajednica prizna na Kosovu, te da se zbog toga "zloupotrebljavaju" manjinske zajednice.Dodaje da je koalicija Vakat sve ove zabrinutosti podijelila sa centralnim institucijama, te međunarodnom zajednicom.
"Mi nismo protiv Bugarske, ali jesmo protiv onoga što čini Bugarska, odnosno pokušaja da asimilira bošnjačku zajednicu", navodi Demiri.
Dodaje da na Kosovu nikada nije živjela bugarska zajednica, te da je popis stanovništva iz 2011. godine najbolji pokazatelj za ove njegove tvrdnje.
Na osnovu ovog popisa stanovništva, od oko milion i sedamsto hiljada stanovnika Kosova, oko 30.000 se izjasnilo da dolazi iz redova bošnjačke zajednice, a oko 10.000 iz goranske, dok je rubriku "ostale manjinske zajednice" zaokružilo njih 2.352.
Jasmin Ademović iz bošnjačke stranke "Naša Inicijativa" kaže da je zahtjev Bugarske da se na Kosovu prizna bugarska nacionalna manjina "zlonamjeran" i "štetan".
Dodaje da se "bugarizacija", osim u regionu Prizrena, dešava i u regionu Dragaš, tačnije u oblasti Gora.
"Običan narod zbog loše ekonomske situacije na Kosovu nastoji da obezbjedi svojoj djeci bolju egzistenciju time što sebe upisuje kao bugarsku zajednicu. Zbog našeg nezavidnog ekonomskog položaja pokušavaju da nam promene nacionalni identitet", navodi on.
Ademović ipak ne veruje da će bugarska zajednica biti priznata Ustavom Kosova, ali smatra i da kosovske vlasti ne rade dovoljno da zaštite manjinske zajednice od navodne asimilacije u Bugare.
Demiri i Ademović pokušaj bugarizacije Bošnjaka u prizrenskoj i opštini Dragas pravdaju "velikim finansijskim sredstvima iz evropskih fondova".
Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva, Kosovo ima 1.586.659 stanovnika, a ovi rezultati ne uključuje popisane građane u inostranstvu, koji će trajati do 21. avgusta.
