Do početka nove školske 2024/25., dakle do 1. septembra, u nastavi na bosanskom jeziku biće odštampani svi udžbenici koji su prevedeni sa albanskog i predati učenicima osnovnih i nižih srednjih škola. Ovo tvrdi Elvis Karadolami, savjetnik ministra za obrazovanje, nauku i tehnologiju Kosova.
On dodaje da postoje problemi što se tiče udžbenika iz nacionalne grupe predmeta, dakle bosanskog jezika, historije, likovnog i muzičkog. Konkurs je raspisan po treći ili četvrti put, ali se ne javljaju mogući autori. Ovaj konkurs će važiti do septembra ove godine.
Bošnjaci su na ovom planu uskraćeni autora iz matične BiH i Sandžaka. BiH i Srbija, naime, ne priznaju Republiku Kosovo i zbog toga njihovi državljani ne mogu da konkurišu.
Ukoliko se na ovaj konkurs jave zainteresovani i predaju pripremljene udžbenike iz nacionalne grupe predmeta, udžbenici bi u najboljoj varijanti mogli biti odštampani u januaru ili februaru naredne godine. Do tada će se koristiti postojeći, koji, kako se tvrdi, nisu adekvatni.
Evo nekoliko primjera:
U udžbeniku Geografije za deveti razred u nastavi na bosanskom jeziku, na karti na kojoj se prikazuju kontinent, umjesto Australije je obilježena Azija. Ovo je samo jedna od činjeničnih grešaka u udžbenicima koje su štampale četiri različite izdavačke kuće (Dukagjini, Albas, Libri Shkollor, Pegi), a finansiralo nadležno Ministarstvo obrazovanja u Vladi Kosova. Novi udžbenici u nastavi na bosanskom jeziku po planu i programu Ministarstva obrazovanja počeli su da se koriste početkom školske 2022/2023. godine.
U udžbeniku za sedmi razred, u lekciji koja izučava tundre, piše da u ovim hladnim biomima sa malo vegetacije "temperatura ljeti ne prelazi 100 stepeni". Ispravno je da u tundrama temperatura ne prelazi 10 stepeni iznad nule.
Nastavnica Geografije izjavila je da u udžbenicima nema ni jedne lekcije o Bosni i Hercegovini, te objašnjava da učenici na kraju devetog razreda u nastavi na bosanskom jeziku polažu test dostignuća u kojem je polovina pitanja o njihovoj matičnoj zemlji. Mistarstvo obrazovanja Kosova je predvidjelo da učenici iz redova bošnjačke zajednice na Kosovu treba da imaju najmanje šest lekcija u okviru kojih će obrađivati BiH. Takođe je predviđeno da učenici iz turske zajednice uče lekcije o Turskoj, a iz albanske o Albaniji.
Ova nastavnica Geografije, koja želi da ostane anonimna, ukazala je da se u udžbeniku za 9. razred koristi i termin Metohija kako bi se odredila jedna kotlina, odnosno Metohijska kotlina. Kosovo u poslijeratnom periodu ne koristi izraz Metohija kao geografski pojam, odnosno taj region se naziva Dukagjini (Dugađini).
Na slične probleme, sa akcentom na jezičke greške, ukazuje i nastavnica matematike iz Prizrena, Mirsada Azizović. Objašnjava da su zadaci loše postavljeni, odnosno da su loše prevedeni sa albanskog na bosanski jezik. U lekciji o dijeljenju decimalnih brojeva kao definicija stoji:
“Dijeljenje decimalnog broja sa decimalnim brojem vrši se množenjem i djelitelja i djelitelja sa decimalnom jedinicom, koja ima onoliko nula koliko i cifara djelitelja nakon decimalnog zareza.”
“Ja se ne mogu snaći u matematici i ako ovaj predmet predajem 31. godinu. Sve je ispomešano. Nejasno je meni, a kamoli učenicima,” kaže ona. Dodaje da bi ispravna definicija dijeljenja decimalnih brojeva trebala da glasi:
“Prilikom dijeljenja brojeva u decimalnom zapisu, i od deljenika i od djelitelja, pravimo prirodne brojeve pomeranjem zareza udesno za isti broj mjesta i kod prvog i kod drugog broja, a zatim se prirodni brojevi podele.”
Kada su u pitanju jezičke greške, savjetnik Karadolami kaže da su prevodioci koristili i 'Google translate', ali da u trenutku njihovog izbora kroz konkurs nije uočeno da nisu adekvatni. “Ministarstvo je izdalo zabranu tim prevodiocima. Svima, koji su bili na tom projektu, je zabranjeno da dalje prevode,” kaže savjetnik za zajednice u Ministarstvu obrazovanja.
Tek kada su neki mediji počeli da izvještavaju o ovim (ne)namjernim greškama, formirana je radna grupa koju čine profesori i eksperti, sa ciljem ispravljanja grešaka u udžbenicima. Ova radna grupa, objašnjava dalje Karadolami, imala je rok do kraja marta ove godine da ispravi sve greške, te da se udžbenici ponovo, naknadno, štampaju od strane istih izdavačkih kuća. Prije toga su trebali, sa ispravljenim greškama, da odštampaju samo po jedno izdanje svakog udžbenika kako bi se utvrdilo da je sve u redu.
Novi udžbenici sa ispravljenim greškama, međutim, nisu odštampani. “Ako sve bude u redu, ako ne bude nikakvih grešaka, onda će naše Ministarstvo dati dozvolu za njihovo štampanje. Onda bi udžbenici do 1. septembra trebali da budu u školskim klupama,” kaže on.
Na pitanje zašto je Ministarstvo u prvom trenutku dozvolilo da se udžbenici sa velikim greškama podijele školama, Karadolami odgovara da su izdavačke kuće imale ugovor sa autorima knjiga, a da je Ministarstvo samo izdvojilo sredstva. Za štampanje udžbenika na bosanskom i turskom jeziku je izdvojeno preko 600.000 eura.
Do tada će đaci učiti iz ovih sa greškama. Eksperti su uradili svoj posao, predali su izdavačkim kućama koje greške treba da se isprave i... ništa. Nova izdanja nisu štampana. Umjesto toga, zastupnica Duda Balje je u pratnji kamera, po nekoliko bosanskih škola dijelila stare udžbenike s greškama, kojih je dobila iz skladišta štamparija, odnosno izdavačkih kuća.
“Zbog toga je, po meni, ova školska 2023/24 izgubljena, pošto su učenici učili iz udžbenika koji su štampani sa brojnim greškama,” tvrdi savjetnik Karadolami.
Da se ne bi ovo ponovilo, zvaničnici ministarstva su odlučili da za štampanje novog kontingenta udžbenika povedu veću pažnju. Jedna od mogućnosti biće da izdavačke kuće koje su štampale udžbenike sa greškama, a kasnije nisu odštampale nove, ne mogu da dobiju tender.
A da se ne bi ponovile iste ili slične greške, u ministarstvu planiraju da se formira grupa eksperata koja će, svako iz svog sektora, provjeravati da ne dođe do ponovnih grešaka. Koliko će se u tome uspjeti i koliko će nadležni biti istrajni u toj namjeri, ostaje da se vidi. Nastava na bosanskom jeziku od 1999. godine održava se u Prizrenu, Peći, Istoku, Mitrovici i Prištini.
Ovaj tekst je proizvod Akademije za izveštavanje u oblasti suočavanja sa prošlošću (BmK) i Osetljive novinarstva za konflikte, implementiran od strane forumZFD Programa na Kosovu i Asocijacije novinara Kosova - AGK. Stavovi izraženi u ovom tekstu su odgovornost novinara/novinarke i na bilo koji način ne odražavaju stavove forumZFD-a i AGK-a.
Bošnjaci su na ovom planu uskraćeni autora iz matične BiH i Sandžaka. BiH i Srbija, naime, ne priznaju Republiku Kosovo i zbog toga njihovi državljani ne mogu da konkurišu.
Ukoliko se na ovaj konkurs jave zainteresovani i predaju pripremljene udžbenike iz nacionalne grupe predmeta, udžbenici bi u najboljoj varijanti mogli biti odštampani u januaru ili februaru naredne godine. Do tada će se koristiti postojeći, koji, kako se tvrdi, nisu adekvatni.
Štampanje novih – starih udžbenika
Zahvaljujući profesorici jedne od viših srednjih škola nastave na bosanskom u Prizrenu, septembra prošle godine ozvaničeni su brojni propusti i materijalne greške iz većine predmeta. Prije toga je pomenuta profesorica doživljavala brojne neugodnosti, čak i prijetnje od pojedinaca koji su i sami radili na prevođenju udžbenika. Ispostavilo se da su mnogi prevodeni i uz 'Google translate'.Evo nekoliko primjera:
U udžbeniku Geografije za deveti razred u nastavi na bosanskom jeziku, na karti na kojoj se prikazuju kontinent, umjesto Australije je obilježena Azija. Ovo je samo jedna od činjeničnih grešaka u udžbenicima koje su štampale četiri različite izdavačke kuće (Dukagjini, Albas, Libri Shkollor, Pegi), a finansiralo nadležno Ministarstvo obrazovanja u Vladi Kosova. Novi udžbenici u nastavi na bosanskom jeziku po planu i programu Ministarstva obrazovanja počeli su da se koriste početkom školske 2022/2023. godine.
U udžbeniku za sedmi razred, u lekciji koja izučava tundre, piše da u ovim hladnim biomima sa malo vegetacije "temperatura ljeti ne prelazi 100 stepeni". Ispravno je da u tundrama temperatura ne prelazi 10 stepeni iznad nule.
Nastavnica Geografije izjavila je da u udžbenicima nema ni jedne lekcije o Bosni i Hercegovini, te objašnjava da učenici na kraju devetog razreda u nastavi na bosanskom jeziku polažu test dostignuća u kojem je polovina pitanja o njihovoj matičnoj zemlji. Mistarstvo obrazovanja Kosova je predvidjelo da učenici iz redova bošnjačke zajednice na Kosovu treba da imaju najmanje šest lekcija u okviru kojih će obrađivati BiH. Takođe je predviđeno da učenici iz turske zajednice uče lekcije o Turskoj, a iz albanske o Albaniji.
Ova nastavnica Geografije, koja želi da ostane anonimna, ukazala je da se u udžbeniku za 9. razred koristi i termin Metohija kako bi se odredila jedna kotlina, odnosno Metohijska kotlina. Kosovo u poslijeratnom periodu ne koristi izraz Metohija kao geografski pojam, odnosno taj region se naziva Dukagjini (Dugađini).
Udžbenici i sa jezičkim greškama
Na slične probleme, sa akcentom na jezičke greške, ukazuje i nastavnica matematike iz Prizrena, Mirsada Azizović. Objašnjava da su zadaci loše postavljeni, odnosno da su loše prevedeni sa albanskog na bosanski jezik. U lekciji o dijeljenju decimalnih brojeva kao definicija stoji:
“Dijeljenje decimalnog broja sa decimalnim brojem vrši se množenjem i djelitelja i djelitelja sa decimalnom jedinicom, koja ima onoliko nula koliko i cifara djelitelja nakon decimalnog zareza.”
“Ja se ne mogu snaći u matematici i ako ovaj predmet predajem 31. godinu. Sve je ispomešano. Nejasno je meni, a kamoli učenicima,” kaže ona. Dodaje da bi ispravna definicija dijeljenja decimalnih brojeva trebala da glasi:
“Prilikom dijeljenja brojeva u decimalnom zapisu, i od deljenika i od djelitelja, pravimo prirodne brojeve pomeranjem zareza udesno za isti broj mjesta i kod prvog i kod drugog broja, a zatim se prirodni brojevi podele.”
Kada su u pitanju jezičke greške, savjetnik Karadolami kaže da su prevodioci koristili i 'Google translate', ali da u trenutku njihovog izbora kroz konkurs nije uočeno da nisu adekvatni. “Ministarstvo je izdalo zabranu tim prevodiocima. Svima, koji su bili na tom projektu, je zabranjeno da dalje prevode,” kaže savjetnik za zajednice u Ministarstvu obrazovanja.
Tek kada su neki mediji počeli da izvještavaju o ovim (ne)namjernim greškama, formirana je radna grupa koju čine profesori i eksperti, sa ciljem ispravljanja grešaka u udžbenicima. Ova radna grupa, objašnjava dalje Karadolami, imala je rok do kraja marta ove godine da ispravi sve greške, te da se udžbenici ponovo, naknadno, štampaju od strane istih izdavačkih kuća. Prije toga su trebali, sa ispravljenim greškama, da odštampaju samo po jedno izdanje svakog udžbenika kako bi se utvrdilo da je sve u redu.
Novi udžbenici sa ispravljenim greškama, međutim, nisu odštampani. “Ako sve bude u redu, ako ne bude nikakvih grešaka, onda će naše Ministarstvo dati dozvolu za njihovo štampanje. Onda bi udžbenici do 1. septembra trebali da budu u školskim klupama,” kaže on.
Na pitanje zašto je Ministarstvo u prvom trenutku dozvolilo da se udžbenici sa velikim greškama podijele školama, Karadolami odgovara da su izdavačke kuće imale ugovor sa autorima knjiga, a da je Ministarstvo samo izdvojilo sredstva. Za štampanje udžbenika na bosanskom i turskom jeziku je izdvojeno preko 600.000 eura.
Do tada će đaci učiti iz ovih sa greškama. Eksperti su uradili svoj posao, predali su izdavačkim kućama koje greške treba da se isprave i... ništa. Nova izdanja nisu štampana. Umjesto toga, zastupnica Duda Balje je u pratnji kamera, po nekoliko bosanskih škola dijelila stare udžbenike s greškama, kojih je dobila iz skladišta štamparija, odnosno izdavačkih kuća.
“Zbog toga je, po meni, ova školska 2023/24 izgubljena, pošto su učenici učili iz udžbenika koji su štampani sa brojnim greškama,” tvrdi savjetnik Karadolami.
Da se ne bi ovo ponovilo, zvaničnici ministarstva su odlučili da za štampanje novog kontingenta udžbenika povedu veću pažnju. Jedna od mogućnosti biće da izdavačke kuće koje su štampale udžbenike sa greškama, a kasnije nisu odštampale nove, ne mogu da dobiju tender.
A da se ne bi ponovile iste ili slične greške, u ministarstvu planiraju da se formira grupa eksperata koja će, svako iz svog sektora, provjeravati da ne dođe do ponovnih grešaka. Koliko će se u tome uspjeti i koliko će nadležni biti istrajni u toj namjeri, ostaje da se vidi. Nastava na bosanskom jeziku od 1999. godine održava se u Prizrenu, Peći, Istoku, Mitrovici i Prištini.
Ovaj tekst je proizvod Akademije za izveštavanje u oblasti suočavanja sa prošlošću (BmK) i Osetljive novinarstva za konflikte, implementiran od strane forumZFD Programa na Kosovu i Asocijacije novinara Kosova - AGK. Stavovi izraženi u ovom tekstu su odgovornost novinara/novinarke i na bilo koji način ne odražavaju stavove forumZFD-a i AGK-a.
