Prema grčkoj mitologiji, Kavkaz je bio jedan od stubova koji su podupirali svijet. Zeus je tamo prikovao Prometeja. Rimski pjesnik Ovidije smjestio je Kavkaz u Skitiju te ga je oslikao kao hladnu i stjenovitu planinu, koja je bila prebivalište personificirane gladi.
Danas se planina Kavkaz smatra granicom između Evrope i Azije, mjestom na kojem su se stoljećima miješale kulture i čija je historija ispisala stranice i stranice. Upravo je zato ovo ogromno područje između Crnog i Azovskog mora te Kaspijskog jezera jedno od lingvistički i kulturološki najrazličitijih područja na Zemlji. Fascinantni Kavkaz putovanje je kroz historiju, kulturu i prekrasne mistične krajolike.
Vrlo šarolik
Čim je Kavkaz ušao u sastav Rusije, postao je i mjesto za odmor, u početku samo za plemstvo, a poslije i za sve slojeve stanovništva. Rusija je hladna zemlja, a Kavkaz je najjužnija i najtoplija regija. Pored kontinentalne klime evropskog dijela Rusije i oštre kontinentalne, subpolarne i polarne klime Sibira i Dalekog istoka, suptropski klimatski pojas Kavkaza predstavlja pravi raj. Na tom malom prostoru postoje najraznovrsnije mogućnosti za odmor: dva mora, planine, doline, dobra kuhinja.
Jedino što nedostaje je dobra infrastruktura. Za sada ovdje nema mnogo hotela, puteva, skijaških staza i uređenih plaža. No, lokalne vlasti obećavaju da će u najskorije vrijeme riješiti te probleme. Osim guvernera oblasti i republika iz tog dijela Rusije, ovim pitanjem zanimaju se i organizacije “Kupališta Sjevernog Kavkaza†i “Udruženje za razvoj Sjevernog Kavkazaâ€.
Kavkaz je etnički vrlo šarolik - naseljavaju ga Rusi, Azerbejdžanci, Gruzijci, Ermenci, Oseti i druge manje grupe. Zbog klimatskih razlika, poljoprivredna proizvodnja je raznolika - žitarice uspijevaju u Predkavkazju, pamuk i industrijske biljke u dolini Kure, a mediteransko voće i povrće (umjetno natapanje) u Kolhidskoj dolini. Na planinskim pašnjacima razvijeno je ovčarstvo. Duž rijeka izgrađene su brojne hidroelektrane.
Turisti i naučnici
Gradovi Baku i Grozni središta su proizvodnje i prerade nafte. Industrija je razvijena u gradovima Tbilisi, Erevan, Kirovabad, Batumi, Novorossijsk. Uz obalu Crnog mora i u Predkavkazju nalaze se brojna odmarališta i kupališta. Nacionalne države koje danas obuhvataju Kavkaz su sjeveroistočna Turska, postsovjetske države (Gruzija, Ermenija, Azerbajdžan) i razni dijelovi Rusije.
Omeđen je Anatolijom (Turska) i Iranom na jugu, Crnim morem na zapadu, Kaspijskim jezerom na istoku i evropskim dijelom Rusije na sjeveru. Kavkaz se sastoji od dva odvojena planinska sistema, a to su Veliki Kavkaz i Mali Kavkaz. Najveći vrhovi su Elbrus (5.600 metara) i Kazbek (5.000 metara). Ove planine ne mogu se nazvati mladim i s vremenom su se "poravnale". Ovdje, praktično, nema zemljotresa i nema živih vulkana. Kavkaz je kroz sva vremena bio važno odredište ne samo ruskih turista nego i naučnika: geologa, glaciologa, geofizičara i geografa.
Postanak Kavkaza veže se uz alpsku orogenezu, jednu od tri najvažnije orogeneze u geološkoj prošlosti Evrope. Ovom orogenezom, odnosno procesom nastanka planina, nastale su skoro sve geološki mlade evropske planine. Tako se Kavkaz može svrstati uz bok daleko poznatijih mladih planina u Evropi, poput Alpa, Pirineja, Apenina, Dinarida, Karpata, ali i najvišeg planinskog lanca na svijetu - azijskih Himalaja.
Kavkaski gorštak
U političkom smislu, dijelovi Kavkaza nalaze se unutar teritorija Rusije, Gruzije, Ermenije i Azerbejdžana. Osim ovih naroda, na ovom području nalazimo skoro 40 drugih etničkih grupa i različitih vjera tako da ova regija čini etničko i jezično vrlo složen mozaik. Upravo se zbog toga smatra jednom od najturbulentnijih i potencijalno “najzapaljivijih†regija u svijetu. Spomenimo samo rusku republiku Kabardinsko-Balkarsku (gdje se nalazi i Elbrus), koja je kroz historiju bila pod vlašću Mongola, Perzijskog i Turskog carstva te, na kraju, SSSR-a. Tokom vladavine SSSR-a njeno većinski nerusko stanovništvo bilo je žrtva etničkog inžinjeringa te je, pod optužbom da sarađuje s nacistima, deportirano u Sibir.
Ipak, većina zemalja u kavkaskoj regiji živi tradicionalnim životom. Stočarstvo je ovdje osnova privrede. Zbog veće količine padavina, u Zapadnom Kavkazu prevladava uzgoj goveda, dok u sušnijem Istočnom prednjači uzgoj ovaca. Sjeverno od granice s Azijom, u Sjevernom Kavkazu, zbog prodora hladnog zraka i plodnog černozjoma (crnice), uzgajaju se žitarice i suncokret, a u Južnom Kavkazu vinova loza, agrumi, čaj i pamuk. Još od antičkih vremena taj se dio Kavkaza smatra jednom od kolijevki vinogradarstva.
Upravo je tradicionalni način života zaslužan što je ovaj planinski lanac jedan od najočuvanijih u Evropi (i svijetu) te je kao takav njegov zapadni dio 1999. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Nadalje, posljednjih godina razvijaju se mnogi projekti čiji je cilj turistički razvoj regije.
Bez obzira na to što je Kavkaz relativno mala teritorija, njegova kuhinja je jedinstvena i postala je jedna od najutjecajnijih u Rusiji. Za nju je karakteristična velika količina začinskog bilja i paprike. Ovo je posebna crta karaktera kavkaskih gorštaka. U cijelom svijetu postoji tradicija dočekivanja gostiju, ali ovdje im se pridaje izuzetna pažnja. Ako dolazi gost, bit će nahranjen najboljim što ima u kući, čak i ako to bude posljednja ovca ili posljednji kilogram brašna.
Info
- Kavkaz je sa svojih 1.100 kilometara četvrti planinski niz u Euvopi po dužini, nakon Skandinavije (1762 km), Karpata i Alpa
- Naziv, najvjerovatnije, dolazi od grčke riječi “kaukhasisâ€, koja vuče korijen iz skitskog naziva, a znači planina ili planina bjelja od snijega
- Kavkaz je jedna od malobrojnih regija Rusije gdje je islam dominantna religija. Ova činjenica mnogo puta je služila kao povod za konflikte, uključujući i oružane
- Džigiti su najvještiji jahači na Kavkazu. Vještina “džigitovka†znači virtuozno upravljanje konjem i izvođenje raznih akrobacija u punom trku
- Skoro da nema historijskog razdoblja u kojem se na Kavkazu nisu vodili ratovi
Tajna o pravljenu kefira
Kefir je ukusan i hranjiv mliječni napitak porijeklom iz Kavkaza. Prema predaji, zrnca i upute za njegovu pripremu starosjedioci su dobili direktno od Muhammeda, a. s., zajedno s naredbom o čuvanju tajne. Stanovnici Kavkaza, za koje se vjeruje da vitalnost i dugovječnost duguju upravo svakodnevnom uživanju ovog ljekovitog napitka, zaista su stoljećima ljubomorno čuvali tajnu pravljenja kefira. Zapravo, sve do trenutka kada se u priču uplela ljubav. Kefir se postepeno proširio po cijelom svijetu, a tokom proteklih vremena, mnogi su se uvjerili u njegova ljekovita svojstva.
Najveće ski-odmaralište na svijetu
U dijelu Kavkaza pod ruskom vlašću planira se gradnja pet povezanih skijališnih kompleksa koji bi činili najveće ski-odmaralište na svijetu. Za popularizaciju tih kompleksa i čitave regije zadužena je organizacija 22. zimskih olimpijskih igara 2014. godine, koje će se održati u ruskom gradu Sočiju, smještenom u podnožju Kavkaza.
Vrlo šarolik
Čim je Kavkaz ušao u sastav Rusije, postao je i mjesto za odmor, u početku samo za plemstvo, a poslije i za sve slojeve stanovništva. Rusija je hladna zemlja, a Kavkaz je najjužnija i najtoplija regija. Pored kontinentalne klime evropskog dijela Rusije i oštre kontinentalne, subpolarne i polarne klime Sibira i Dalekog istoka, suptropski klimatski pojas Kavkaza predstavlja pravi raj. Na tom malom prostoru postoje najraznovrsnije mogućnosti za odmor: dva mora, planine, doline, dobra kuhinja.
Jedino što nedostaje je dobra infrastruktura. Za sada ovdje nema mnogo hotela, puteva, skijaških staza i uređenih plaža. No, lokalne vlasti obećavaju da će u najskorije vrijeme riješiti te probleme. Osim guvernera oblasti i republika iz tog dijela Rusije, ovim pitanjem zanimaju se i organizacije “Kupališta Sjevernog Kavkaza†i “Udruženje za razvoj Sjevernog Kavkazaâ€.
Kavkaz je etnički vrlo šarolik - naseljavaju ga Rusi, Azerbejdžanci, Gruzijci, Ermenci, Oseti i druge manje grupe. Zbog klimatskih razlika, poljoprivredna proizvodnja je raznolika - žitarice uspijevaju u Predkavkazju, pamuk i industrijske biljke u dolini Kure, a mediteransko voće i povrće (umjetno natapanje) u Kolhidskoj dolini. Na planinskim pašnjacima razvijeno je ovčarstvo. Duž rijeka izgrađene su brojne hidroelektrane.
Turisti i naučnici
Gradovi Baku i Grozni središta su proizvodnje i prerade nafte. Industrija je razvijena u gradovima Tbilisi, Erevan, Kirovabad, Batumi, Novorossijsk. Uz obalu Crnog mora i u Predkavkazju nalaze se brojna odmarališta i kupališta. Nacionalne države koje danas obuhvataju Kavkaz su sjeveroistočna Turska, postsovjetske države (Gruzija, Ermenija, Azerbajdžan) i razni dijelovi Rusije.
Omeđen je Anatolijom (Turska) i Iranom na jugu, Crnim morem na zapadu, Kaspijskim jezerom na istoku i evropskim dijelom Rusije na sjeveru. Kavkaz se sastoji od dva odvojena planinska sistema, a to su Veliki Kavkaz i Mali Kavkaz. Najveći vrhovi su Elbrus (5.600 metara) i Kazbek (5.000 metara). Ove planine ne mogu se nazvati mladim i s vremenom su se "poravnale". Ovdje, praktično, nema zemljotresa i nema živih vulkana. Kavkaz je kroz sva vremena bio važno odredište ne samo ruskih turista nego i naučnika: geologa, glaciologa, geofizičara i geografa.
Postanak Kavkaza veže se uz alpsku orogenezu, jednu od tri najvažnije orogeneze u geološkoj prošlosti Evrope. Ovom orogenezom, odnosno procesom nastanka planina, nastale su skoro sve geološki mlade evropske planine. Tako se Kavkaz može svrstati uz bok daleko poznatijih mladih planina u Evropi, poput Alpa, Pirineja, Apenina, Dinarida, Karpata, ali i najvišeg planinskog lanca na svijetu - azijskih Himalaja.
Kavkaski gorštak
U političkom smislu, dijelovi Kavkaza nalaze se unutar teritorija Rusije, Gruzije, Ermenije i Azerbejdžana. Osim ovih naroda, na ovom području nalazimo skoro 40 drugih etničkih grupa i različitih vjera tako da ova regija čini etničko i jezično vrlo složen mozaik. Upravo se zbog toga smatra jednom od najturbulentnijih i potencijalno “najzapaljivijih†regija u svijetu. Spomenimo samo rusku republiku Kabardinsko-Balkarsku (gdje se nalazi i Elbrus), koja je kroz historiju bila pod vlašću Mongola, Perzijskog i Turskog carstva te, na kraju, SSSR-a. Tokom vladavine SSSR-a njeno većinski nerusko stanovništvo bilo je žrtva etničkog inžinjeringa te je, pod optužbom da sarađuje s nacistima, deportirano u Sibir.
Ipak, većina zemalja u kavkaskoj regiji živi tradicionalnim životom. Stočarstvo je ovdje osnova privrede. Zbog veće količine padavina, u Zapadnom Kavkazu prevladava uzgoj goveda, dok u sušnijem Istočnom prednjači uzgoj ovaca. Sjeverno od granice s Azijom, u Sjevernom Kavkazu, zbog prodora hladnog zraka i plodnog černozjoma (crnice), uzgajaju se žitarice i suncokret, a u Južnom Kavkazu vinova loza, agrumi, čaj i pamuk. Još od antičkih vremena taj se dio Kavkaza smatra jednom od kolijevki vinogradarstva.
Upravo je tradicionalni način života zaslužan što je ovaj planinski lanac jedan od najočuvanijih u Evropi (i svijetu) te je kao takav njegov zapadni dio 1999. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Nadalje, posljednjih godina razvijaju se mnogi projekti čiji je cilj turistički razvoj regije.
Bez obzira na to što je Kavkaz relativno mala teritorija, njegova kuhinja je jedinstvena i postala je jedna od najutjecajnijih u Rusiji. Za nju je karakteristična velika količina začinskog bilja i paprike. Ovo je posebna crta karaktera kavkaskih gorštaka. U cijelom svijetu postoji tradicija dočekivanja gostiju, ali ovdje im se pridaje izuzetna pažnja. Ako dolazi gost, bit će nahranjen najboljim što ima u kući, čak i ako to bude posljednja ovca ili posljednji kilogram brašna.
Info
- Kavkaz je sa svojih 1.100 kilometara četvrti planinski niz u Euvopi po dužini, nakon Skandinavije (1762 km), Karpata i Alpa
- Naziv, najvjerovatnije, dolazi od grčke riječi “kaukhasisâ€, koja vuče korijen iz skitskog naziva, a znači planina ili planina bjelja od snijega
- Kavkaz je jedna od malobrojnih regija Rusije gdje je islam dominantna religija. Ova činjenica mnogo puta je služila kao povod za konflikte, uključujući i oružane
- Džigiti su najvještiji jahači na Kavkazu. Vještina “džigitovka†znači virtuozno upravljanje konjem i izvođenje raznih akrobacija u punom trku
- Skoro da nema historijskog razdoblja u kojem se na Kavkazu nisu vodili ratovi
Tajna o pravljenu kefira
Kefir je ukusan i hranjiv mliječni napitak porijeklom iz Kavkaza. Prema predaji, zrnca i upute za njegovu pripremu starosjedioci su dobili direktno od Muhammeda, a. s., zajedno s naredbom o čuvanju tajne. Stanovnici Kavkaza, za koje se vjeruje da vitalnost i dugovječnost duguju upravo svakodnevnom uživanju ovog ljekovitog napitka, zaista su stoljećima ljubomorno čuvali tajnu pravljenja kefira. Zapravo, sve do trenutka kada se u priču uplela ljubav. Kefir se postepeno proširio po cijelom svijetu, a tokom proteklih vremena, mnogi su se uvjerili u njegova ljekovita svojstva.
Najveće ski-odmaralište na svijetu
U dijelu Kavkaza pod ruskom vlašću planira se gradnja pet povezanih skijališnih kompleksa koji bi činili najveće ski-odmaralište na svijetu. Za popularizaciju tih kompleksa i čitave regije zadužena je organizacija 22. zimskih olimpijskih igara 2014. godine, koje će se održati u ruskom gradu Sočiju, smještenom u podnožju Kavkaza.
